UMJETNOST BAROKA: SAŽETI PREGLED (ZEMLJE, UMJETNICI, DATACIJE, DJELA)

ITALIJA

 

Rani barok (1585-1621)

Arhitektura:

- RIM:

- Vignola, Giacomo della Porta (1533-1602), djela: crkva „Il Gesu“ u Rimu

- Jacopo Vignola (1507-1573), djela: crkva „Sant'Anna dei Palafrenieri“

- Domenico Fontana (1543-1607), urbanistički projekt za Rim, Lateranska palača, villa Peretti, kasnije odlazi u Napulj

- Martino Longhi st. (?-1591), djela: fasada S. Girolamo degli Schiavoni

- Carlo Maderno (1556-1629), djela: glavni brod crkve „Sv. Petra“ u Rimu, konfesija sv. Petra, crkva „Santa Suzanna“ u Rimu, crkva „S. Andrea della Valle“ u Rimu, nacrt za palaču „Barberini“ u Rimu, dovršio palaču Kvirinal, palača Mattei, nećak i učenik D. Fontane

- Flaminio Ponzio (1559-1613), djela: kapela Paolina u St. Maria Maggiore, proširenje kvirinalske palače

- Giovan Battista Soria (1581-1651), djela: S. Maria della Vittoria

- Giovanni Vasanzio (1550-1621), djela: palača Rospigliosi, Casino di Villa Borghese

- ARHITEKTURA IZVAN RIMA:

- Vincenzo Scamozzi, djela: Palazzo Contarini, vodeći arhitekt Venecije

- Lorenzo Binago, djela: crkva San Alessandro u Milanu, radi u Milanu, Napulju, Bresciji, Genovi

- Mario Ricchino (1584-1658), djela: crkva S. Giuseppe u Milanu, radi palače u Milanu

- Giovanno Magenta (1565-1635), djela: radi na katedrali sv. Petra i crkvi S. Salvatore u Bologni

- Bartolomeo Bianco (1590-1657), djela: Sveučilište u Genovi, najveći genovski arhitekt

 

Slikarstvo:

- Annibale, Agostino i Lodovico Carracci u Bologni osnivaju 1585 . g. „Accademiju degli Incamminati“

- Annibale Carracci (1560-1609), djela: freske na stropu Herkulove galerije u palači „Farnese“ u Rimu, „Ribarenje“, „Bijeg u Egipat“, dekoracija Sale Clementine u Vatikanu, „Uznesenje Blažene Djevice Marije“ u kapeli Cerasi u S. Maria Del Popolo

- Lodovico Carraci (1555-1619), djela: „Madona Bargellini“ u Pinakoteci u Bologni

- Michelangelo Merisi de Caravaggio (1573-1610), djela: ciklus slika „Život i mučeništvo sv. Mateja“ u kapeli Contarelli u crkvi San Luigi dei Francesi u Rimu, „Preobraćenje sv. Pavla“ i „Raspeće sv. Petra“ u Santa Maria del Popolo u Rimu, „La Madonna dei Palafrenieri“, „Amor kao pobjednik zemaljske moći“, „Gatanje“, „Koncert“, „Kartaši“, „Djevojka s lutnjom“, „Sveta Katarina“, „Meduza“, „Košara s voćem“, „Bogorodičina smrt“, „David i Madona s krunicom“, „Pogubljenje sv. Ivana“, „Lazarovo uskrsnuće“

- CARAVAGGISTI:

- Orazio Gentlilesci (1565-1638), djela: „Sv. Cecilij, sv. Valerijan, sv. Tiburcije i anđeo“, „Navještenje“ iz Torina, caravaggist

- Antiveduto Gramatica

- Giovanni Baglione (1566-1643)

- Bartolommeo Manfredi (1580-1620), genre-scene, caravaggist

- Carlo Saraceni

- Giovanni Caracciolo (1570-1637), djela: „Oslobođenje sv. Petra“ u crkvi Monte della Misericordia u Napulju, najveći caravaggist

- BOLONJCI U RIMU I RANI BAROKNI KLASICIZAM:

- Guido Reni (1575-1642), djela: „Aurora“ na stropu palače Pallavicini u Rimu, freska „Sv. Andriju vode na stratište“, „Atalanta i Hipomen“, kapelica „San Gennaro“ u katedrali u Napulju, „Raspeće sv. Petra“ u Vatikanu, „Pokolj nevine dječice“, „Herkulovi poslovi“, „David s Golijatovom glavom“, najugledniji umjetnik bolonjske grupe

- Francesco Albani (1578-1660)

- Domenichino (1581-1641), djela: „Dijanin lov“ u Galeriji Borghese u Rimu, kapelica „San Gennaro“ u katedrali u Napulju, „Bičevanje sv. Andrije“, freske o životu sv. Cecilije u S. Luigi Francesi, kor i pandativi u S. Andrea in Valle

- Giovanni Lafranco (1582-1647), djela: kapelica „San Gennaro“ u katedrali u Napulju, freske u S. Agostino, ciklus u Villi Borghese, kupola San Andrea della Valle

- Guercino (1591-1666), djela: stropna freska „Aurora“ u Rimu, niz oltarnih slika

- BOLOGNA I OKOLICA:

- Alessandro Tiarini

- Giovanni Andrea Donducci

- Leonelo Spada

- Giacomo Cavedoni

- FIRENZA I SIENA:

- Ludovico Cardi, djela: „Extaza sv. Franje“ u sv. Marku u Firenzi, freske u kupoli S. Maria Maggiore u Rimu

- MILANO:

- Giovanni Battista Crespi-Cerano

- Pier Francesco Mazzuchelli-Morazzone (1573-1626), djela: „Sveti Frane u zanosu“, „Krist i samaritanka na zdencu“, radi u Milanu I Rimu

- GENOVA:

- Luca Cambiaso (1527-1585), djela: „Pieta“, radi u Genovi

- Bernardo Castello (1557-1629), portretist, radi u Genovi

- Valerio Castello (1624-1659), slikar dekoracija, radi u Genovi

- Bernardo Strozzi (1581-1644), djela: „Dvije Marije oplakuju Krista“, freske u San Oier d Arena, radi u Veneciji i Genovi

- VENECIJA:

- Jacopo Palma

- Domenico Tintoretto

- Padovanino

- Giovanni Lys

- Domenico Fetti (1589-1623), djela: „David“, radi u Veneciji

 

Kiparstvo:

- Stefano Maderno (1576-1636), djela: „Sv. Cecilija“ u Rimu

- Pietro Bernini (1562-1629), radi u Napulju i Rimu

- Camillo Mariani, radi u Rimu

- Francesco Mochi (1580-1645), djela: „Sveta Veronika“ u sv. Petru, „Anđeo navještenja“, „Bogorodica nakon navještenja“, konjanički kip Ranuccia Farnesea na Piazza Cavalli u Piacenzi

 

 

Visoki barok (1623-do pred kraj stoljeća)

 

Arhitektura:

- RIM:

- Lorenzo Bernini (1598-1680), djela: trg sv. Petra u Rimu, crkva „S. Andrea al Quirinale“ u Rimu,crkva u Castelgandolfu, crkva S. Maria dell Asunzione u Aricciu, prvi projekt za Louvre u Parizu, „Porta del Popolo“ u Rimu, crkve na „Piazza del Popolo“ u Rimu, dovršio palaču „Barberini“ u Rimu, palača „Montecitorio“ u Rimu, palača „Chigi“ u Rimu

- Francesco Borromini (1599-1667), djela: crkva „Sant'Ivo della Sapienza“ u Rimu, crkva „San Carlo alle Quattro Fontane“ u Rimu, crkva „Sta Agnese in Agone“ u Rimu, „Chiesa Nuova“ u Rimu, crkva S. Andrea delle Fratte, kapelica kongregacije „San Filippo Neri“ u Rimu, preuređenje crkve sv. Ivana Lateranskog u Rimu, uz Berninija dovršio palaču „Barberini“ u Rimu, Collegio di Propaganda Fide

- Pietro da Cortona (1596-1669), djela: crkva SS. Martina i Luca, crkva „Sta Maria della Pace“ u Rimu, crkva S. Maria in Via Lata, radi na kupoli S. Carlo al Corso

- Carlo Rainaldi (1611-1691), djela: „Piazza del Popolo“, crkve na „Piazza del Popolo“ (S. M. Di Monte Santo, S. M. De Miracoli), počinje radove na Borrominijevoj S. Agnezi  u Rimu, crkva S. Maria in Campitelli, fasada crkve S. Andrea della Valle

- ARHITEKTURA IZVAN RIMA:

- Baldassare Longhena (1598-1682), djela: crkva „Santa Maria della Salute“ u Veneciji, palače „Pesaro“ i „Rezzonico“ u Veneciji, katedrala u Chioggia, Ospedaletto, Santa Justina, benediktinski samostan San Giorgio Maggiore, nadgrobni spomenik dužda iz obitelji Pesaro, oltari: San Fantin, oltar u mletačkoj katedrali San Pietro di Castello, kapela Vendramina, oltar San Niccole, grobnica obitelji Catzarina Cornara u Padovi

- Guarino Guarini (1624-1683), djela: nacrti za crkve u Messini (crkva „Sta Annunziata“), Lisabonu, Pragu, Parizu, kraljevska kapela „Santa Sindone“ u Torinu, crkva „San Lorenzo“ u Torinu, palača “Carignano“ u Torinu, svetište S. Consolata

- Gherardo Silvano (1597-1673), djela: San Gaetano u Firenzi, radi velik broj građevina u Firenzi i Toscani

- Cosimo Fanzago (1591-1678), djela: samostan „Certosa di San Martino“ u Napulju, crkva Santa Maria Egiziaca, palače Donn Anna i Maddaloni u Napulju

- Carlo di Castellamonte (1560-1641), djela: urbanistički projekt Torina, „Piazza Reale“ (danas „Piazza San Carlo) u Torinu

 

Slikarstvo:

- Pietro da Cortona (1596-1669), djela: freske u sv. Bibiani, dekoracija vile u Castel Fusanu, freske na stropu u palači „Barberini“ u Rimu, freske u palači „Pitti“ u Firenzi, fresko oslik Chiese Nuove, galerija u palači Pamphili u Rimu, freske kupole S. Carlo al Corso, freske u S. M. in Vallicella, radi i velika platna („Otmica Sabinjanki“), najveći fresko-slikar ovog razdoblja

- Andrea Sacchi (1599-1661), djela: „Vizija sv. Romualda“ u Vatikanu, 8 platna iz života sv. Ivana Krstitelja, s Cortonom radi na palači Barberini, klasicist

- Francesco Cozza, djela: svod knjižnice u palači Pamphili

- Giovan Battista Gaulli, djela: stropne freske u crkvi „Il Gesu“ u Rimu

- Carlo Maratti (1625-1713), djela: svod palače Altieri

- Andrea Pozzo (1642-1709), djela: stropna freska „Slava sv. Ignazija“ u crkvi sv. Ignazija u Rimu

-SLIKARSTVO IZVAN RIMA:

- Salvator Rosa (1615-1673), djela: „Pristanište“, napuljska škola

- Francesco Maffei (1600-1660), kolorist iz Vicenze

- Luca Giordano (1632-1705), djela: „Isus goni trgovce iz hrama“, stropna freska „Juditin trijumf“ u kapelici riznice u „Certosa di San Martino“ u Napulju, „Sv. Lorenzo Giustiniani klanja se malome Kristu“, napuljska škola, kasnije odlazi u Veneciju, Firenzu, Rim, te 10 godina u Madrid

- Francesco Cairo (1697-1665), radi u Milanu

- Evaristo Baschenis (1607-1677), slika mrtve prirode sa muzičkim instrumentima, radi u Bergamu

 - Daniele Crespi (1598-1630), djela: „Objed sv. Karla Boromejskog“, radi u Milanu

- Mattia Preti (1613-1699), napuljska škola

- Monsu Desiderio, djela: „Propast Sodome“, „Arhitektura ruina s grobljem“, radi/e u Napulju

 

Kiparstvo:

- Lorenzo Bernini (1598-1680), djela: „Koza Almantea s malim Jupiterom i Satirom“, Eneja i Anhiz“, „Otmica Perzefone“, „David“, „Apolon i Dafne“, „S. Bibian“, „Longin“, bista Urbana XV., poprsje kardinala Scipionea Borghesea u Rimu, portret Constanze Buonarelli, grobovi Urbana VIII. i Alexandra VII. u sv. Petru, „Sveta Tereza u extazi“ i porterti naručilaca u kapelici Cornaro u crkvi Santa Maria della Vittoria u Rimu, kapela Raimondi, fontana četiriju rijeka na Piazza Navona u Rimu, Neptunova fontana na Piazza Navona u Rimu, konjanički spomenik Konstantinu u sv. Petru, stolica „Cathedra Petri“ u sv. Petru u Rimu, konjanički spomenik Luja XIV. u Versaillesu, „Blažena Ludovica Albertoni“ u crkvi San Francesco a Ripa u Rimu, poprsje Luja XIV. u Versaillesu, tabernakul u crkvi sv. Petra u Rimu, niše sa skulpturama i nacrti za crkveni namještaj, te papinski grobovi i polikromna mramorna oplata u glavnoj lađi sv. Petra u Rimu, Tritonova i Pčelinja fontana na Piazza Barberini u Rimu, „Anđeli sa simbolima muke“ za most Sant'Angelo u Rimu

- Alessandro Algardi (1595-1654), djela: kipovi Marije Magdalene i Ivana Evanđelista za kapelu Bandini, mramorni retabl „Papa Leon I. istjeruje Atilu iz Rima“ za crkvu sv. Petra, portretna bista „Donna Olimpia Pamphili“, bista kardinala Melinija, brončani kip Inocenta X., radi sa Berninijem oltar („Pogubljenje sv. Pavla“) u crkvi sv. Pavla u Bologni, grobnica pape Leona XI. u sv. Petru, klasicist

- Francesco Duqesnoy (1597-1643), djela: rani na dekoraciji baldahina u sv. Petru, kip sv. Andrije u sv. Petru, kip sv. Suzane, reljef pjevajućih putta u Napulju

- Giuliano Finelli (1601-57), radi u Rimu (u Berninijevoj radionici) i Napulju,

- Andrea Bolgi, Berninijev miljenik, radi u Rimu i Napulju, kip sv. Helene

- Melchiore Caffa

- Cosimo Fanzago (1591-1678), najistaknutiji napuljski kipar

- Dionigije Bussoli (1612-1687), djela: kipovi za milansku katedralu

- Giovan Battista Foggini (1652-1725), djela: retabl za crkvu Santa Maria del Carmine u Firenzi

 

 

Kasni barok (18.st.)

Arhitektura:

- RIM:

- Carlo Fontana (1634-1714), djela: fasada crkve S. Marcello al Corso, crkve na „Piazza del Popolo“ u Rimu, isusovačka crkva u Loyoli u Španjolskoj, kapele u rimskim crkvama, grobnice, oltari, fontane

- Francisco de Sanctis, djela: stepenište Santa Trinita dei Monti u Rimu (španjolske stube)

- Filippo Raguzzini, djela: trg San Ignazio u Rimu

- Niccolo Salvi, djela: fontana di Trevi u Rimu

- Alessandro Galileo, djela: fasada sv. Ivana Lateranskog

- Ferdninando Fuga, djela: Palazzo della Consulta u Rimu, fasada crkve S. M. Maggiore u Rimu, Albergo de Poveri u Napulju, Chiesa dei Gerolamini u Napulju, radi u Rimu i Napulju

- ARHITEKTURA IZVAN RIMA:

- Giuseppe Sardi, venecijanski arhitekt

- Alessandro i Paolo Tremignon, venecijanski arhitekti

- Andrea Tirali (1660-1737), djela: crkva S. Nicolo da Tolentino u Veneciji, crkva San Vitale u Veneciji, jedan od najjačih ličnosti mletačke arhitekture 18. st.

- Giorgio Massari (1687-1766), djela: Chiesa dei Gesuati, palača Grassi-Stucky, radi u Veneciji, najvažniji arhitekt 1. pol. 18. st.

- Ferdinando Sanfelice  djela: Chiesa delle Nunziatelle, palača Serra Cassano, stubište u Via Foria, stambene palače i stubišta, najtalentiraniji napolitanski arhitekt 1. pol. 18. st.

- Luigi Vanvitelli (1700-1773), djela: samostan S. Agostino u Rimu, povećanje palače Chigi, dvorac „Caserta“ kraj Napulja, „Veliki slap pod kojim se kupa božica Dijana“ u perivoju kraljevske palače u Caserti, Chiesa dell Annunziata u Napulju

- Giovanni Battista Vaccarini (1702-1768), djela: fasada katedrale, Palazzo Municipale, S. Agata, radi u Cataniji

- Giuseppe Zimbalo, Giuseppe Cino, djela: grad Lecce

- Cesare Penna, djela: crkva „Sta Croce“ u Lecceu

- Rosario Gagliard i, djela: „Monastero del Salvatore“ u Notu na Siciliji

- Filippo Juvarra (1678-1736), djela: lovački dvorac „Stupinigi“ kraj Torina, „Bazilika della Superga“ blizu Torina, stubište u „Palazzo Madama“ u Torinu, Chiesa del Carmine, crkve na „Piazza Reale“ u Torinu, palača „Aranjuez“, palača Mafra u Portugalu, učenik C. Fontane

- Bernardo Vittone (1704-1770), djela: crkva „Sta Chiara“ u Brau, većina građevina u malim mjestima Piedmonta

 

Slikarstvo:

- NAPULJ I RIM:

- Luca Giordano, Napulj

- Francesco Solimena (1657-1747), djela: „Pad Šimuna Maga“, „Pokolj pravednika na Hiosu“, radi u Napulju

- Francisco de Mura (1696-1784), „napuljski Tiepolo“

- Giovanni Battista Piranesi (1720-1778), djela: serija bakropisa „Carceri“, ciklus bakropisa „Rimske vedute“, graver iz Rima

- Gaspar Vanvitelli (1653-1736), radi u Rimu

- Gian Paolo Pannini (1691-1778), djela: „Susret Karla III i Benedikta XIV“, „Piazza Navona i vodeni korzo“, ciklus slika „Prizori iz suvremenog Rima“, kroničar rimskog života

- Pompeo Bantoni (1708-1787), radi u Rimu

-FIRENZA I BOLOGNA:

- utjecaji u Firenzu dolaze preko Giordana i Sebastiana Riccija

- Giuseppe Maria Crespi (1665-1747), djela: „Posljednje pomazanje“, jedini genij bolonjske škole

- SJEVER ITALIJE IZVAN VENECIJE:

- cvjetaju slikarske škole u manjim gradovima (Verona, Bergamo, Brescia)

- Alessandro Magnaso (1667-1749), djela: „Društvo na ladanju“, „Pejzaž s hodočasnicima i redovnicima“, „Sinagoga“, „Franjevački refektorij“, „Kvekerski skup“, radi u Milanu, Firenzi i Bologni

- Giuseppe Ghislandi (1655-1743), djela: „Plemić sa trorogim šeširom“, lombardijski portretist

- Jacopo Ceruti, mrtve prirode, Lombardijac

- Giacomo Ceruti (1698-1767), djela: „Mali nosač s košarama“, slikar genre-scena, radi u Lombardiji

- Gregorio de Ferrari (1647-1720), djela: freske za palače genovske aristokracije, osobito za „Palazzo Rosso“

- Legnanino (1660-1715), djela: freske u „Palazzo Carignano“ u Torinu, freske u središnjoj lađi katedrale u Monzi

- VENECIJA:

- Sebastiano Ricci (1659-1734), djela: freske u kupoli S. Bernardino dei Morti u Milanu, stropna freska u „Palazzo Colonna“ u Rimu, freska „Amorova kazna“ u palači „Marucelli“ u Firenzi,“Blažena Djevica Marija sa 9 svetaca“ u S. Giorgio Maggiore u Veneciji, radi u Veneciji, Londonu i Parizu

- Giovanni Battista Piazzetta (1683-1754), djela: „Sv. jakova vode na stratište“, slike na svodu „Slava sv. Dominika“ u Veneciji, kasnije poluportreti i portreti, „Proročica“, „Gatanje“, Crespijev učenik, radi u Veneciji

- Federiko Benković

- Gian Battista Tiepolo (1696-1770), djela: „Ustanovljenje Krunice“ u crkvi Gesuati u Veneciji, biblijske freske za nadbiskupsku palaču u Udinama, freske u palačama „Casati-Dugnani“ i „Clerici“ u Milanu, „Povijest Antonija i Kleopatre“ u „Palazzo Labia“ u Veneciji, stropne freske u Carskoj dvorani u dvorcu u Wurzburgu, stropne freske iznad stepeništa u palači u Wurzburgu, stropna freska „Slava Španjolske“ u kraljevskoj palači u Madridu, „Mučenje sv. Agate“, obilje karikatura, crteža i bakropisa

- Pietro Longhi (1702-1785), djela: „Igra slijepog miša“, radi u Veneciji, genre-scene

- Marco Ricci (1676-1720), djela: „Pejzaž s gradom na rijeci“, slikar veduta

- Antonio Canale Canaletto (1697-1768), vedute Venecije, kasnije odlazi u Englesku

- Francesco Guardi (1712-1793), vedute Venecije

- Bernardo Bellotto (1721-1780), djela: „Pogled na Gazzadu“, slikar veduta

- Rosalba Carriera (1675-1757), portreti u pastelu, radi u Veneciji

- radionica Carla Innocenza Carlonea (1686-1775), djela: freske u katedralama u Astiju i Monzi, palačama u Brecsiji, Bergamu i Comu, te u crkvama i palačama diljem Austrije, Švicarske, Njemačke i Poljske; najpoznatiji: ukrasi u dvorcu „Augustus“ u Bruhlu, dvorcu „Ludwigsburg“ i palači „Belvedere“ u Beču

 

Kiparstvo:

- RIM:

- u Italiji u ovom razdoblju rade francuski skulptori, osobito u Rimu

- Camillo Rusconi (1658-1728), radi u Rimu

- Pierre Le Gros (1666-1719), djela: oltar sv. Ignacija u Il Gesu, 4 apostola za Berninijev tabernakul u Sv. Ivanu Lateranskom

- De Rossi, genovljanin, dolaskom u Rim prima francuski klasicizam

- Giovanni Battista Maini, djela: brončana statua Klementa XII. u kapelini Corsini u sv. Ivanu Lateranskom (u kapeli Corsini je radilo čak 11 skulptora 1730-tih)

- Pietro Bracci, radi veliki broj grobnica; on i Filippo della Valle predstavljaju rokoko struju u rimskoj skulpturi, te obojica rade na Fontani di Trevi

- SKULPTURA IZVAN RIMA:

- Filippo Parodi, najveći skulptor Genove

- Orazio Marinali (1643-1720), djela: retabl za glavni oltar u crkvi Santa Maria della Salute u Veneciji, radi u Veneciji, jedan od najboljih predstavnika venecijanskog stila

- Antonio Corradini (1668-1752), radi u Napulju i na Siciliji

- Francisco Queirolo (1704-1762), djela: „Disinganno“ u kapeli Sansevero (tzv. Pietatella) u Napulju

- Giacomo Serpotta (1656-1732), djela: štuko ukras u oratoriju San Lorenzo u Palermu, konjanički kipovi Karla II. u Palermu

- Elio Buzzi, skulpture na milanskoj katedrali

- Diego Carlone (1674-1750), lombardijski štuko-kipar

- Andrea Fantoni (1659-1734), djela: drvene skulpture na oltaru kapelice Sottocasa u katedrali Clusone

 

 

FRANCUSKA

 

17. stoljeće

Arhitektura:

- „Place Royale“ (danas „Place des Vosges“)-1604-12; „Place Dauphine“; „Palais du Luxembourg“

- Martellange, djela: kapela isusovačkog kolegijuma „La Fleche“

- Jacques Le Mercier (1580-1654), djela: kapele u Sorboni i Val-de-Graceu

- Francois Mansart (1598-1666), djela: dvorac „Blois“, zamak „Maisons-Laffitte“

- Louis Le Vau (1612-1670), djela: zamak „Vaux-le-Vicomte“, uz Le Bruna i Perraulta radi kolonadu „Louvrea“, prvi plan za „Versailles“, stubište poslanika u Versaillesu, palača „Lambert“

- Andre le Nostre (1613-1700), djela: park za zamak „Vaux-le-Vicomte“, park za „Versailles“, vrt „Tuileries“ (park palače Louvre)

- Jules Hardouin Mansart (1646-1708), djela: proširio „Versailles“, „Veliki Trianon“ u Versaillesu, „Mramorni Trianon“, „Dome des Invalides“ u Parizu, kraljičino stubište u Versaillesu, dvorac u Marlyu, nacrt za „Place des Victoires“ u Parizu

- Robert de Cotte (1656-1735), djela: unutrašnjost dvorske kapele u Versaillesu, nećak J. H. Mansarta

- Jean Beegrandt, djela: kapela isusovačkog samostana u Cambrai

 

Slikarstvo:

- Frans Pourbus II ml. (1569-1622), djela: „Posljednja večera“, „Portret Marije Medici“

- Abraham Bosse, djela: prizori iz života u doba Louisa XIII. i Louisa XIV. Jedan od najplodnijih grafičara svoga vremena

- Simon Vouet (1590-1649), djela: „Venus kao Vanitas“, „Vrijeme nadvladano od Nade“, caravaggist, radi u Parizu i Rimu

- Valentin de Boulogne (1591-1632), djela: „Sv. Ivan Krstitelj“, caravaggist

- Eustache Le Seur (1617-1655), djela: 22 slike iz života sv. Bruna, „Bogorodica se ukazuje sv. Martinu“, „Krist pada pod križem“, Vouetov učenik

- Philippe de Champaigne (1602-1674), djela: „Ex voto“, „Portret kardinala Richelieua“, portreti

- Antoine (1588-1648), Louis (1593-1648) i Mathieu (1607-1677) Le Nain, djela: „Stražarska četa“, „Kovačnica“, „Seljački objed“

- Jacques Callot (1592-1635), djela: ciklusi „Caprices“ i „Miseres de la Guerre“, niz bakroreza s prikazom narodnih svetkovina za toskanskog vojvodu Cosima II., crtač i graver, preteča Goye, djeluje u Rimu i Firenzi

- Georges de la Tour (1590-1635), djela: „Plaćanje dugova“, „Sveta Irena nalazi sv. Sebastijana“, „Klanjanje pastira“, „Sv. Josip kao tesar“, „Magdalena pokajnica“, „Žena koja trijebi buhe“

- Sebastien Bourdon (1616-1671)

- Claude Vignon (1593-1670)

- Nicolas Poussin (1594-1665), djela: „Parnas“, „Carstvo Flore“, niz slika „Sedam svetih tajni“, „Orion“, „Orfej“; „Pejzaž sa Polifemom“, „Diogen“, „Četiri godišnja doba“, „Pronalazak Mojsija“, „Eho i Narcis“, „Autoportret“, „Otmica Sabinjanki“, „Pejzaž s Fokionovim pogrebom“, radi u Rimu

- Claude Lorrain (1600-1682), djela: „Tiber na ulasku u Rim“, „Ukrcavanje kraljice od Sabe“, „Arkadijski pejzaž“, „Obala Delosa i ukrcavanje Eneje“, „Pejzaž s Apolonom i Merkurom“, radi u Rimu

- Charles Le Brun, djela: slike u zamku „Vaux-le-Vicomte“, slikani ukras u „Versaillesu“ (dvorana ogledala),  unutarnja oprema u stubištu poslanika u Versaillesu, strop kuće Lambert u Parizu, niz slika za tapiserije „Povijest Alexandra“, „Poklonstvo pastira“, „Kristovo rođenje“, „Sveta obitelj s usnulim malim Isusom“, mnogi kiparski projekti i nacrti

- Hyacinthe Rigaud (1659-1740), djela: „Portret Luja XIV.“

 

Kiparstvo:

- Pierre Puget (1622-1694), djela: „Milon iz Krotone“, radi u Genovi

- Gilles Guerin (1606-1678), portreti

- Simon Guillain (1581-1658), portreti

- Jacques Sarrazin (1588-1660), nadgrobni spomenici

- Francois Girardon (1628-1715), djela: „Apolona dvore nimfe“, nadbrobni spomenik Richelieua u crkvi Sorbone, konjanički kip Luja XIV. za trg „Vendome“ u Parizu,  najveći kipar u Versaillesu

- Antoine Coysevox (1640-1720), djela: „Poprsje Velikog Condea“, velike mramorne vaze u parku dvorca „Versailles“

 

 

18. stoljeće

Arhitektura:

- Germain Boffrand (1667-1754), djela: apartmani zdanja „Soubise“ u Parizu

- Emmanuel Here, djela: trg „Carriere“ u Nancyu

- Jacques-Ange Gabriel (1698-1782), djela: trg berze u Bordeauxu, trg „Concorde“ u Parizu, „Petit Trianon“ u Versaillesu

- Robert Hubert (1733-1808), djela: „Apolonova pećina“ u parku dvorca Versailles, zaselak „Hameau“ u Versaillesu

- Jacques Germain Soufflot (1713-1780), djela: „Pantheon“ u Parizu, prvi francuski klasicist

- Jacques Gondoin (1737-1818)

- Juste-Aurel Meissonier (1693-1750), nacrti za unutarnje dekoracije

 

Slikarstvo:

- Jean-Antoine Watteau (1684-1721), djela: „Ukrcavanje za Kiteru“, „Gersaintova firma“, „L'indifferent“

- Jean-Baptiste Pater (1695-1736)

- Nicolas Lancret (1690-1743), genre scene

- Francoise Lemoine (1688-1737), djela: strop Herkulova salona u Versaillesu

- Francois Boucher (1703-1770), djela: „Amintas oslobađa Silviju“, „Gospođa de Pompadour“, „Obitelj za doručkom“, „Svijetlost svijeta“, omiljeni slikar markize de Pompadour

- Jean-Baptiste Oudry (1686-1755), djela: „Lovovi Luja XV.“ u dvorcu „Fontainebleau“, prikazi lova

- Nicolas de Largilliere (1656-1746), portreti

- Jean-Marc Nattier (1685-1766), djela: „Portret gospođe Marije Zeffirine“, „Portret gospođe Henriette kao vestalske djevice“, portreti žena

- Jean-Baptiste Perronneau (1715-1783), slikar pastelom

- Maurice Quentin de la Tour (1704-1788), djela: „Madame de Pompadour“, slikar pastelom

- Jean-Baptiste Simeon Chardin (1699-1779), djela: „Mrtva priroda sa teglom maslina“, „Raža“, „Guvernanta“, „Dijete sa zvrkom“, „Bakreni vodoskok“, „Kuća od karata“, „Mrtva priroda sa stakljenkom ukiseljenog luka“, „Kućepaziteljica“, slikar mrtvih priroda i genre-scena

- Jean-Honore Fragonard (1732-1806), djela: „Model“, „Zasun“, „Glazba“, ciklus „Buđenje ljubavi“, Chardinov učenik

- Gruez (1725-1805), djela: „Razbijeni krčag“, portretist

- Francois Hubert Drouais (1727-1775), slikar ljubavnica Luja XV.

- Joseph Vernet (1714-1789), djela: serija „Francuske luke“

 

Kiparstvo:

- Jean-Baptiste Il Lemoyne (1704-1731), portretist

- Edme Bouchardon (1698-1762), djela: „Amor pravi luk od Herkulove toljage“

- Jean-Baptiste Falconet (1716-1791), djela: konjanički kip Petra Velikog u St. Petersburbu, omiljeni kipar markize de Pompadour

- Jean-Baptiste Pigalle (1714-1785), djela: nadgrobni spomenik maršala D'Harcourta u Notre-Dame

- Jean- Antoine Houdon (1741-1828), djela: „Dijana“, „Voltaire“, portretna bista Jeana Jasquesa Rousseaua

 

 

JUŽNA NIZOZEMSKA

 

17. stoljeće

Arhitektura:

- Wenzel Coebergher, djela: crkva sv. Augustina u Antwerpenu

- Franciscus Aguillon, Pieter Huyssens, djela: isusovačka crkva, a danas sv. Carlo Borromeo u Antwerpenu

- Willem van Hess, Jan Steen, djela: crkva sv. Mihovila u Leuvenu u Belgiji

- Guillaume de Bruyn (1649-1719), djela: kuće na Bruxelleskom Grande Place

 

Slikarstvo:

- Jan Brueghel st. (1568-1625), mrtve prirode,uz Rubensa najdarovitiji slikar flamanske škole

- Peter Paul Rubens (1577-1640), djela: „Bitka Amazonki“, „Raspeće“, „Skidanje s križa“ (triptih) u Bogorodičinoj katedrali u Antwerpenu, „Helene Fourment i njena djeca“, „Portret Helene Fourment s njezinim prvorođenim sinom Fransom“, „Oplakivanje Krista“, ciklus od 21 slike za palaču Luxembourg, freske na stropu isusovačke crkve sv. Ignacija u Antwerpenu, ukras za strop u dvorani za gozbe u palači Whitehall u Londonu, ciklus slika iz Ovidijevih Metamorfoza za kraljevski lovački dvorac Torre della Parada pored Madrida, „Pauzija i Glikera“, „Otmica Ganimedova“

- Antoine van Dyck (1599-1641), djela: „Portret Jeana Grusseta Richardota i njegovog sina“, „Portret kneza Thomasa Savojskog na konju“, „Suzana i starci“, „Portret gospođe s kćekom“, “James Stuard“, portretist

- Jacob Jordaens (1593-1678), djela: „Četiri evanđelista“, „Slikarova obitelj u vrtu“

- Daniel Seghers (1590-1661), djela: „Bogorodica s djetetom u vijencu od cvijeća“

- Erasmus Quellinus (1607-1678)                                                                           

- Theodor van Loon (1581-1667)

- Cornelis de Vos (1584-1651), portretist

- Frans Snyders (1579-1657), djela: „Ostava“, „Prodavačica voća“, prikazi životinja i pejzaža

- Paul de Vos (1596-1678)

- Jan Fyt (1611-1661), djela: „Lovački pljen“, „Psi nasrću na patke i kokoši“

- Jacob d'Arthois (1613-1686), pajzažist

- David Teniers (1610.1690), djela: „Kuhinja“, „Iskušavanje sv. Antonija“, „Nadvojvoda Leopold Wilhelm u svojoj galeriji u Bruxellesu“, najbolji genre-slikar u Flandriji

- Adriaen Brouwer (1605-1638), djela: „Sluh“, genre-prizori

 

Kiparstvo:

-veliki broj skulptora radi u Engleskoj, Njemačkoj, Sjevernoj Nizozemskoj, Italiji ili Francuskoj

- Francois Duquesnoy (1594-1643), djela: „Nebeska ljubav pobjeđuje zemaljsku“, „Sveta Suzana“ u Rimu, radio s Berninijem na baldahinu sv. Petra, radi u Rimu

- Artus Quellinus, djela: „Bog otac“ u katedrali u Bruggesu, skulpture za novu gradsku vijećnicu u Amsterdamu (danas kraljevska palača)

- Lucas Faydherbe (1617-1697), djela: kipovi apostola u crkvi sv. Mihovila i Gudule u Bruxellesu, nadgrobni spomenik za biskupua Cruesena u katedrali u Mechelenu, reljefi u Bogorodičinoj crkvi u Hanswycku; Rubensov učenik

- Jean Delcour (1631-1707), Berninijev suradnik u Rimu

- Henri-Francois Verbruggen, djela: drvena propovijedaonica za bruxellesku katedralu

- Justus Le Court (1627-1673), djela: grupna skulptura za glavni oltar crkve Santa Maria della Salute u Veneciji, radi u Veneciji

 

 

18. stoljeće

Arhitektura:

- Guillaume de Bruyn (1649-1719), djela: „Dom brabantskih vojvoda“ u Bruxellesu

- Barnabe Guimard, djela: Kraljevski trg u Bruxellesu

 

Slikarstvo:

- Pierre-Joseph Verhaegen (1728-1811), kopira Rubensa

 

 

SJEVERNA NIZOZEMSKA

 

17. stoljeće

Arhitektura:

- Hendrick de Keyser (1565-1621), djela: „Westerkerk“ u Amsterdamu, burza u Amsterdamu

- Jacob von Campen (1595-1657), djela: „Mauritshuis“ u Hagu, gradska vijećnica u Amserdamu (danas kraljevska palača)

- Pieter Post (1608-1669)

 

Slikarstvo:

- Dirck van Baburen (1590-1624)

- Hendrick Terbrugghen (1588-1629), caravaggist

- Gerard van Honthorst (1595-1656), djela: „Gatanje“; „Krist pred velikim svećenikom“, caravaggist

- Frans Hals (1580-1666), djela: „Gozba bratstva sv. Jurja“, „Upravitelji“ i „Upraviteljice staračkog doma“, „Dječak s frulom“, „Portret Wilena van Heythusena“, „Veseli pijanac“; slikar portreta i genre-scena

- Harmenzon Rembrandt van Rijn (1606-1669), djela:“Sat anatomije dr. Tulpa“, „Noćna straža“, „Večera u Emausu“, „Sveta obitelj s anđelima“, „Otvaranje Kristova groba“, „David se oprašta s Jonatanom“, „Povratak izgubljenog sina“, „Danaja“, „Sat anatomije dr. Deymana“, mnogi autoportreti, 300-tinjak bakropisa

- Ferdninand Bol (1616-1680), djela: „Portret kipara Artusa Quellinusa“, „Autoportret“, Rembrandtov učenik

- Carel Fabritius (1622-1654), djela: „Češljugar“, „Pogled na Delft“, Rembrandtov učenik

- Hercules Seghers (1590-1643), pejzažist

- Salomon von Ruysdael (1600-1670), djela: „Riječni pejzaž s ribičima“, „Vjetrenjača u Wijku“, pejzažist

- Jacob von Ruisdael (1628-1682), djela: „Hrastova šuma uz jezero s lopočima“, „Židovsko groblje“, Pejzaž sa sunčevim odsjajem“, pejzažist

- Meindert Hobbema (1638-1709), Ruisdaelov učenik

- Pieter Claesz (1596-1661), slikar mrtvih priroda

- Willem Kalf (1619-1693), slikar mrtvih priroda

- Jacob Duck (1600-1667), genre slikar

- Gabriel Metsu (1629-1667), genre slikar

- Gerard Dou (1613-1675), genre slikar

- Jan Vermeer van Delft (1632-1675), djela: „Pogled na Delft“, „Ulica“, „Gospodin i gospođa pri vinu“, „Čipkarica“, „Djevojka s turbanom“

- Pieter de Hooch (1629-1684), djela: „Majka uz kolijevku“

- Aert van Neer (1603-1677), slikar noćnih scena

- Jan van der Heyden (1637-1712), slikar veduta

- Gerard Terborch (1617-1681), portretist

 

Kiparstvo:

- Rombout Verhulst (1624-1696), poprsja

 

 

18. stoljeće

Arhitektura:

- Daniel Marot, Kraljevska biblioteka u Haagu

 

Slikarstvo:

- Cornelius Troost (1697-1750), djela: „Sastanak prijatelja kod Biberiusa“, genre-scene

 

 

ŠPANJOLSKA

 

17. stoljeće

            Arhitektura:

- Francisco Bautista (1594-1678), djela: katedrala sv. Izidora u Madridu, carski kolegijum „San Izidor“ u Madridu, kolegijum u Toledu

- Juan Bautista de Toledo, djela: palača „Alcazar“

- Juan Gomez de Mora, djela: „Plaza Mayor“ u Madridu, palača-samostan „Escorial“ pored Madrida

- Alonso Carbonel, Giovanni Crescenzi, djela: palača „Escorial“, palača „Buon Retiro“ kraj Madrida

- Pedro de la Torre, djela: kapela „San Isidoro San Andreas“ u Madridu

- Alonso Cano (1601-1667), djela: katedrala u Granadi

 

            Slikarstvo:

- Jusepe de Ribera (1588-1652), djela: „Mučenje sv. Bartolomeja“, „Hromi dječak“, „Sveta Agneza u tamnici“, „Pijani Silen“, radi u Napulju

- Francisco Pacheco (1564-1654)

- Francisco Herrera st. (1576-1656)

- Francisco de Zurbaran (1598-1664), djela: „Sv. Franjo Asiški“, „Čudo sv. Huga“, ciklus iz života sv. Petra Nolascusa, „Mrtva priroda“, „Poklonstvo pastira“, „Tijelo sv. Bonaventure izloženo na odru“

- Bartolomeo Esteban Murillo (1618-1682), djela: „Dječak koji se smije“, „Sveta obitelj“, „Eleazar i Rebeka“, „Mladi prosjak“, „Bogorodica s malim Isusom“

- Juan de Valdes Leal (1622-1690)

- Diego Rodriguez de Silva y Velazquez (1599-1660), djela: „Žena koja prži jaja“, „Infant Baltazar Carlos na konju“, „Bakho i pjanci“, „Vulkanova kovačnica“, „Portret kardinala infanta Don Ferdinanda“, „Las Meninas“, „Portret dvorskog patuljka Dona Sebastiana de Morra“, „Tkalje“

- Alonso Cano (1601-1667), djela: „Sv. Bernard i Bogorodica“

- Juan Bautista del Mazo (1612- 1667), djela: „Umjetnikova porodica“

- Francisco Rizi (1614-1685), djela: „Navještenje“

- Juan Carreno de la Miranda (1614-1685)

- Claudio Coello (1642-1693)

- Juan Ricci (1600-1681)

 

Kiparstvo:

- Gregorio Fernandez (1576-1636), djela: „Pieta“

- Juan Martinez Montanes (1568-1649), djela: „San Ignazio“, „Milostivi Krist“ za sevillsku katedralu

- Pedro Roldan (1624-1700), djela: glavni oltar u crkvi La Caridad u Sevilli

- Alonso Cano (1601-1667), djela: „Bezgrešno začeće“

- Pedro Mena y Medrano (1628-1688), djela: „Magdalena pokajnica“

 

 

18. stoljeće

            Arhitektura:

- Jose Churriguera (1665-1725), djela: crkva San Esteban u Salamanci

- Alberto Churriguera (1676-1740), djela: „Plaza Mayor“ u Salamanci

- Leonardo, Mathias i Jose da Figueroe, djela: crkva San Luis u Sevilli

- Ignazio Sala, djela: manufaktura cigara u Sevilli

- Pedro de Ribera (1683-1742), djela: „Puente de Toledo“, bolnica „San Fernando“

- Ignazio Vergara, djela: palača markiza Dos Aguasa u Valenciji

- Narciso Tome, djela: kapela „Transparente“ u katedrali u Toledu

- Fillipo Juvara, njegov učenik Sacchetti, djela: kraljevska palača u Madridu

- Jose Pena de Toro, Domingo de Andrade, Fernando de Casas y Novoa, djela: pročelje katedrale u Santiagu

- Andres Garcia de Quinones, djela: dvorište „Clerecie“ u Salamanci

- Luis Arevalo, AlfonsomCastillo, Jose Manuel Vazquez, djela: sakristija samostana kartuzijanaca u Granadi

 

            Slikarstvo:

- dominacija stranaca: Luca Giordano, Corrado Giaquinto, Giambattista Tiepolo, Anton Raphael Mengs, Louis Michel van Loo

- Luis Melendez (1716-1780), djela: „Kruške i dinja“, mrtve prirode

- Luis Paret y Alcazar

- Francisco Goya (1746-1828), djela: „Saturn guta vlastitu djecu“, „Portret vojvotkinje od Albe“, „Gola Maya“, „Odjevena Maya“, „Obitelj Karla IV“, freske u kapelici San Antonio de la Florida, „Treći svibanj 1808.“, „Veliki jarac“, „Ranjeni zidar“, „Zračni balon“, „Zima“, ciklus „Los Caprichos“, ciklus bakropisa „Strahote rata“

 

            Kiparstvo:

- Jose Risueno

- Duque Cornejo

 

 

VELIKA BRITANIJA

 

17. stoljeće

            Arhitektura:

- Inigo Jones (1573-1652), djela: dvorana za gozbe u palači Whitehall u Londonu, „The Queen's House“ u Greenwichu, „Double Cube Room“ u Wilton House, „Covent Garden“

- John Webb (1611-1672)

- Sir Roger Pratt (1620-1684)

- Sir Balthasar Gerbier (1591-1667)

- Hugh May (1622-1684), djela: „Eltham Lodge“ u Kentu

- Christopher Wren (1632-1723), djela: „The Royal Naval Hospital“ u Greenwichu, „Katedrala sv. Pavla“ u Londonu, nacrti za 59 crkava u Londonu nakon požara 1666.

 - Nicholas Hawksmoore, John Vanbrugh, djela: dvorci „Castle Howard“ i „Blenheim Palace“

 

            Slikarstvo:

- uglavnom strani majstori: Holbein, Kneller, Lely, van Dyck, Rubens, Mytens, Somer

- William Dobson (1610-1646)

 

            Kiparstvo:

- Nicolas Stone d'Exeter (1583-1647)

- Edward Pierce (1635-1695), djela: portretna bista Sir Christophera Wrena

 

 

18. stoljeće

            Arhitektura:

- James Gibbs (1682-1754)

- Colin Campbell, djela: „Mereworth Castle“, „Wanstead House“

- lord Burlington (1694-1753), djela: „Chiswick House“

- William Kent (1685-1748), djela: „Holkham Hall“, vojarna „Horse Guards“ u Londonu

- John Wood st. (1704-1754), djela: „The Circus“ i okolno gradsko naselje u Bathu

- John Wood ml., djela: „Royal Crescent“ u Bathu

- Sanderson Miller (1717-1780), djela: „Miller's Castle“ u Hagley Hallu

- Sir William Chambers (1723-1796), djela: „Somerset House“ u Londonu

- Robert Adam (1728-1792), djela: „Syon House“, „Music Room“ u Londonu

 

Slikarstvo:

- James Thornhill (1675-1734), djela: 8 slika iz života sv. Pavla u kupoli katedrale u Londonu, mitološke kompozicije u palači „Hampton Court“, zidne i stropne slike u „Greenwich Hospitalu“ i „Oxfordu“

- William Hogarth (1697-1764), djela: ciklusi „Brak po modi“, „Život bludnice“, „Život razvratnika“

- Sir Joshua Reynolds (1723-1792), djela: „Autoportret“, „Smrt Didonina“, „Portret Johna Campbella“

- Thomas Gainsborough (1727-1788), djela: „Mrs Robinson“, „Jutarnja šetnja“, „Šuma“, „Robert Andrews i njegova žena“

- George Romney (1734-1802), djela: „Lady Hamilton kao bakantkinja“

- Sir Henry Raeburn (1756-1823), portretist

- Richard Wilson (1713-1782), pejzažist

- Gavin Hamilton (1723-1798)

 

            Kiparstvo:

- uglavnom stranci, najznačajniji je L. F. Roubiliac (1702-1762)

 

 

SREDNJA EUROPA I GERMANSKE ZEMLJE

 

17. stoljeće

Arhitektura:

- u Austriji i Bavarskoj rade talijani

- isusovske crkve i kolegijumi

- u Austriji rade porodice Carnevale i Carlone

- Enrico Zucalli, Agostino Barelli, djela: samostanska crkva sv. Kajetana (Theatinerkirche) u Munchenu, palača „Nymphenburg“, rade u Bavarskoj

- Karlsruhe , grad i rezidencija

- Paul Francke (1537-1615), djela: crkva rezidencije u Wolfenbuttelu

- Martin Solari (1576-1646), djela: katedrala u Salzburgu

- Elias Holl (1573-1646), djela: vijećnica u Augsburgu

- Michael Beer, Johann Serro, djela: samostanska crkva sv. Lovre u Kemptenu

- Carlo Antoni Carlone, djela: isusovačka crkva u Beču

- Filiberto Lucchese, djela: Leopoldovo krilo palače „Hofburg“

- Johann Bernhard Fischer von Erlach (1656-1723), djela: nacrti za palače na bečkom „Ringu“

- palača „Valenštajn“ u Pragu, gradili talijani

- Francesco Caratti, djela: palača „Černinsy“ u Pragu

- Jean Baptiste Mathey (1630-1695), djela: dvorac „Troja“ kraj Praga, crkva križarskih vitezova

- Andrea Spezzo, djela: nova palača u Pragu

- Carlo Lugano, djela: nacrti za isusovački kolegij i Leopoldova vrata

 

Slikarstvo:

- Georg Flegel (1563-1638), slikar mrtvih priroda, radi u Frankfurtu

- Adam Elsheimer (1578-1610) djela: „Adonisovo rođenje“, pejzažist, radi u Frankfurtu i Rimu, utječe na Rembrandta i Lorraina

- Bartholomaeus Spranger (1546-1611), djela: „Minerva pobjeđuje neznanje“, „Alegorija kraljevanja Rudolfa II“, „Venera i Vulkan“, radi u Pragu

 

Kiparstvo:

- Ludwig Munsterman (1570-1637), radi u Bremenu, Hamburgu, Oldenburgu

- Georg Petel (1601-1634)

- Hubert Gerhard (1540-1620)

 

 

18. stoljeće

Arhitektura:

- Johann Bernhard Fischer von Erlach (1656-1723), djela: dvorac „Vranovo“ u Češko, „Karlskirche“ u Beču, biblioteka u Hofburgu, prvi projekt za „Schonbrunn“, pročelje „Hofburga“, crkva sv. Trojstva u Salzburgu, palača „Clam-Gallas“ u Pragu

- Lucas von Hildebrandt (1668-1745) djela: palača „Mirabell“ u Salzburgu, palača „Kinsky“ u Beču, ljetna palača „Belvedere“ u Beču, projekt za benediktinski samostan „Gottweig“, stubište dvorca „Weissensteina“ u Pommersfeldenu

- Jakob Prandtauer (1660-1726), djela: opatija sv. Florijana u Austriji, opatija u Melku (Austrija)

- Josef Mungennast, djela: crkva i biblioteka u manastiru Altenburg

- Wenzeslaus von Knobelsdorff (1699-1753), djela: dvorac „Sanssouci“ u Potsdamu

- Daniel Poppelmann (1662-1736), djela: „Zwinger“ u Dresdenu

- Christoph Dientzenhofer (1655-1722), djela: crkva sv. Nikole u Pragu, došao iz Bavarske, radi u Češkoj

- Francois Cuvillies (1695-1768), djela: svečane sobe „Rezidenza“ u Munchenu, paviljon za lov „Amalienburg“ u parku dvorca „Nymphenburg“ u Munchenu, „Residenztheater“ u Munchenu

- Giuseppe Bibiena (1696-1756), djela: opera u Bayreuthu

- Dominicus Zimmermann (1685-1766), djela: hodočasnička crkva u Steinhausenu, crkva u Neu Birnauu, crkva u Wiesu

- Johann Michael Fisher (1691-1766), djela: benediktinski samostan u Ottobeurenu

- Balthasar Neumann (1687-1753), djela: uz Germaina Boffranda gradi dvorac u Wurzburgu, veliki projekt za bečki „Hofburg“, dvorac „Bruschal“ u Speyeru, dvorac „Bruhl“ u Kolnu, hodočasnička crkva „Vierzehnheiligen“

- Andreas Schluter (1664-1714), djela: kraljevski dvorac u Berlinu

 

Slikarstvo:

- Johann Baptist Zimmermann (1680-1758), djela: freske u hodočasničkoj crkvi u Steinhausenu, oprema „Amalienburga“ u Munchenu, slikarije u crkvi u Wiesu

- Kosmas Damian Asam (1686-1739), djela: freske u crkvi Sta Maria de Victoria u Ingolstadtu, freske u crkvi u Alderbachu

- Bergmuller, djela:freske u crkvi u Steingadenu

- Matthaus Gunther, djela: freske u crkvi u Goetzenu

- Anton Maulpertsch (1724-1796)

- Antoine Pesne (1683-1757), djela: „Friedrich Veliki kao prestolonasljednik“

- freske u dvorcu u „Augustus“ u Bruhlu, dvorcu „Ludwigsburg“, palači „Belvedere“ u Beču

 

Kiparstvo:

- Johann August Nahl (1710-1785), djela: unutrašnji ukras palača u Potsdamu i Charlottenburgu, najdarovitiji ornamentičar fridericijanskoga rokokooa

- Agid Quirin Asam (1692-1750), djela: „Uznesenje Bogorodice“ u hodočasničkoj crkvi u Rohru, glavni oltar sv. Jurja u crkvi u Weltenburgu

- Josef Anton Feuchtmayer (1696-1770), djela: štuko skulpture u crkvi u Neu Birnauu

- Johann Michael Feichtmayr, djela: Oltar milosti u crkvi „Vierzehnheiligen“

- Ignaz Gunther (1725-1775), djela: „Navještenje“

- Andreas Schluter (1664-1714), djela: konjanički spomenik Velikog izbornog kneza

- Georg Raphael Donner (1693-1741), radi bronce za fontane i vrtove

- Balthassar Permoser (1651-1731), djela: skulptorski ukras dvorca „Zwinger“ u Dresdenu

 

 

POLJSKA, RUSIJA I SKANDINAVIJA

 

17.stoljeće

Arhitektura:

- barokna arhitektura u Krakovu, Varšavi; dopire do Rusije kroz Poljsku i Ukrajinu

- kapela zamka u Frederiksborgu

- Giovanni Trevano, djela: crkva sv. Petra i Pavla u Krakovu

- crkva Bogorodice Znamenija u Dubrovici

- palača „Rosenborg“ u Danskoj

Slikarstvo:

- freske u Jaroslavlju i Rostovu

- David Beck, radi u Švedskoj

- Sebastien Bourdon (1616-1671), radi u Švedskoj

- David Klocker (1628-1698), radi u Švedskoj

 

            Kiparstvo:

- ikonostas saborne crkve u Polocku

 

 

18. stoljeće

- utjecaji iz Francuske, Engleske i Srednje Europe prema istoku, osobito prema Poljskoj i Rusiji. Na taj način te zemlje dolaze u doticaj sa rokokoom. Skandinavija je pod utjecajem njemačke, flandrijske i nizozemske umjetnosti.

 

Arhitektura:

- Longuelune, radio na dresdenskom dvoru, pa u Varšavi

- Domenico Merlini, djela: palača „Lazienky" u Varšavi

- Domenico Trezzini, djela: crkva Petropavlovske tvrđave u St. Petersburgu, nacrt za St. Petersburg

- Leblond, urbanistička zamisao St. Petersburga

- Bartolommeo Rastrelli (1700-1771), djela: „Zimska palača“ u St. Petersburgu, „Ljetna palača“ u Carskom selu, manastir „Smoljni“

- Vallin de la Mothe, djela: nacrti za Carsku akademiju lijepih umjetnosti, „Mali Ermitraž“

- Giacomo Quarrenghi (1744-1817), djela: palače u St. Petersburgu, kazalište u Ermitražu, akademija znanosti

- Cameron (1750-1811), djela: zgrada „Ahatska soba“ u Carskom selu

- Jurij Feliten, djela: „Veliki Ermitraž“

- Starov, djela: palača Taurida

- Nicodemus Tessin st. (1615-1681), djela: dvorac „Drottningsholm“ u Stokholmu

- Nicodemus Tessin ml. (1654-1728), djela: nastavlja gradnju dvorca „Drottningsholm“, Kraljevski dvorac u Stokholmu

- Nicolas Henri Jardin (1720-1799), radio u Danskoj

- Nils Eigtved (1701-1754), djela: urbanistička zamisao Amalienborga u Kopenhagenu

 

Slikarstvo:

- Louis de Silvestre, radio na dresdenskom dvoru

- Simon Czechowicz (1689-1775), djela: freske za crkvu franjevaca i S. Stanislav dei Polacchi, „Marija Magdalena u extazi“, učio 30 godina u Rimu, Poljak

- Gustav Pilo (1712-1791), djela: „Portret Friedricha V“, Šveđanin, radio u Danskoj, najbolji slikar Skandinavije

- Alexandre Roslin (1718-1793), djela: „Dama sa velom“

- Dmitrij Levicki (1735-1822), portretist

- Vladimir Borovikovski (1758-1826), portretist

 

Kiparstvo:

- Carlo Rastrelli, djela: konjanički kip Petra Velikog, Bartolommeov otac

- Falconett, djela: konjanički kip Petra Velikog

- Le Clerc (1688-1771), radio u Danskoj

- Joseph Saly (1717-1775), djela: konjanički kip Friedricha V u Kopenhagenu, radio u Danskoj

- Bernard Foucquet, radio u Stokholmu

- Larcheveque, djela: spomenik Gustavusu Vasu i Gustausu Adolphu

- Jacques-Phillippe Bouchardon, kraljevska poprsja

 

 

DALMACIJA

 

Arhitektura:

 

Domaći graditelji 17. stoljeća

 - radionica Bokanića u Trogiru, Jerko Bokanić i njegova radionica (sin Tripun), djela: završni kat zvonika katedrale u Trogiru (1597-1603); Bokanići su klesarska radionica iz Pučišća na Braču (kamenari, klesari, arhitekti). Usporedo s tim zvonikom rade još dva u Trogiru: zvonik sv. Mihovila i sv. Nikole

- serija zvonika kojima je uzor zvonik sv. Marka u Veneciji: Gospa od Zdravlja u Splitu, sv. Eufemija u Splitu, zvonik na Poljudu, zvonik na Pojišanu u Splitu, Gospa od Kamena u Trogiru, župna crkva u Kaštel Sućurcu, franjevačka crkva u Makarskoj, Živogošću, Karinu,...Varijaciju toga tipa predstavlja zvonik sv. Šime i zvonik sv. Ilije u Zadru (i sv. Frane iz 19. st.). Originalne varijante predstavljaju zvonici katedrale u Hvaru, župne crkve u Starigradu na Hvaru i u Omišu, te crkve sv. Križa u Splitu. Barokni zvonici kotorske katedrale pripadaju skroz drugom tipu

- slični „barokizirani“ zvonici u 18. st. - sv. Ciprijan u Visu i crkve arhitekta Petra Skoke u šibenskom kotaru

- zvonike ovoga tipa pronalazimo i u pravoslavnim manastirima – zvonik u Dragoviću, zvonik manastira Krke (Arhanđela)

- katedrala u Hvaru – kamenarska obitelj Karlići (kasno 16. st.) je gradila zvonik, te obitelj Pomenići (17. st.) – Pomenići su kasnije radili i na kotorskoj katedrali

- župna crkva u Starigradu na Hvaru

- crkva sv. Duha u Šibeniku (gradnja1592-93); Vicko Piakarić, Antun Nogulović i Gašpar Sabljić

- crkva sv. Križa u šibenskom Docu; model radi talijan Jerolim Mondella (1605-09), a kasnije je gradi Antun Nogulović

- preinake na kotorskoj katedrali – 1581. Franjo Karlić i Pavao Pavlović, 1584. Vinko iz Cresa, 1594. Paško Pomenić, 1656-57. Antun Baldissera, 1674. majstor Pavlović iz Korčule

- župna crkva u Omišu (nema dokumenata o gradnji, osim godine nad portalom-1621.)

- crkva Gospa od Škrpjela na otočiću kraj Perasta (1630)

- klaustar sv. Frane u Zadru (1562.) rade Ivan Trifunić i Ivan Stijović

- kapela glavnog oltara u crkvi sv. Šime u Zadru – nacrt i gradnja Petar Trifunić

- crkva sv. Lovre u Šibeniku (1677-97), gradi obitelj Trifunića, te Vicko Drobnjak, Nikola Pavlović, Marko Vidović i drugi

- zvonik župne crkve sv. Križa u Splitu (graditelji nepoznati); najznačajnija građevina kasnog 17. stoljeća

- palača „Milesi“, „Cindro“ i „Tartaglia“ u Splitu; palača mletačkog providura i kapetana u Zadru; palače u Boki Kotorskoj

- bastioni sv. Spasa, sv. Ivana na dubrovačkim zidinama; projektirao Mihajlo Hranjac 1618; model i nadzor gradnje bastiona sv. Spasa – Marin Držić; kula sv. Stjepana (radili Marin Držić i A. Betacci)

- crkve Karmen (1633-36) i Rozario (1594., pregrađena 1642) u Dubrovniku

 

Domaći graditelji 18. stoljeća

 

- crkve u Kaštelima

- otok Brač: župna crkva u Nerežišću (gradio Ignjat Macanović), župna crkva u Milni, župna crkva u Bolu, poslije Boke i Dubrovnika, ove tri bračke crkve su najinteresantniji izraz baroka u Dalmaciji

- crkva sv. Jakova u Trogiru (1708)

- crkva sv. Duha u Trogiru (1755), stradala u požaru poč. 20. st., gradio Petar Bakula

- Ivan Skoko (najjača ličnost šibenskog baroka), djela: svetište Gospe od Vrhpoljca (1726), kapela sv. Križa u župnoj crkvi u Vodicama, župna crkva u Zlarinu, radovi na Novoj crkvi, Varoškoj crkvi i na franjevačkoj crkvi u Šibeniku, zvonik u Betini (uz zvonik sv. Križa u Splitu, ovo je najtipičniji barokni zvonik Srednje Dalmacije)

- Ilija Katičić, djela: sudjeluje pri gradnji dubrovačke katedrale, kupola i proširenje crkve Gospe od Škrpjela, dubrovčanin

- Mihovil Luposignoli, djela: nacrti za crkvu Gospe od Zdravlja u Splitu (uzor Longhena), spličanin

- crkva sv. Ciprijana na Visu

- Spaso Foretić, djela: loža u Blatu na Korčuli (Foretići su dali svoje najznačajnije djelo u crkvi pravoslavnog manastira Savine u Boki – Nikola Foretić)

- Boka: stara župna crkva u Prčnju, župne crkve Perasta i Hercegnovog, crkva u Risnu, sv. Klara u Kotoru, sv. Josip u Prčnju

- Gospa od Škrpjela, sagrađena 1630., a 1720-25. su joj nadodani prezbiterij i kupola (radili Vuk Kandijot i Petar Dubrovčanin, prema nacrtima Ilije Katičića)

- palače u Zadru, Tučepima, Igranama, Podgori, palače u Dubrovniku (na Pilama-palača „Pozza“) i, osobito, u Boki. Osobito značenje imaju – palača „Pima“ u Kotoru, te palača „Dojmi di Delupis“ na Visu

 

Strani barokni arhitekti u Dalmaciji

 

- najjači barokni radovi stranih arhitekata nastali su u Dubrovniku i Boki, a donekle na Pelješcu

- crkva sv. Filipa u Splitu (1735); arhitekt Francesco Melchiori iz Vicenze

- kapelica u Kučištu na Pelješcu (1752)-arhitekt nepoznat, vjerojatno talijan

- kuće na Stradunu u Dubrovniku nakonn potresa 1667; po nacrtu rimskog inžinjera Ceruttija

- katedrala u Dubrovniku (projekt 1671-73. – Andrea Buffalini iz Urbina; rimski barok); izgradnju vode Paolo Andreotti i Pier Antonia Bazzi; u posljednjem desetljeću 17. st. graditelj je Tomasso Napoli, crkvu dovršava 1712. domaći  graditelj Ilija Katičić (uzor-rimski barok)

- samostan i crkva isusovaca u Dubrovniku; 1653. nacrt izrađuje Canauli iz Rima; 1699. crkva se nastavlja graditi po nacrtu Andrea Pozza, te je dovršena 1725.; skalinadu 1738. radi rimski arhitekt Padalacqua (uzor-rimski barok)

- crkva sv. Vlaha u Dubrovniku; za razliku od katedrale i isusovačke crkve ovo je venecijanski barok, gradi venecijanac Marino Gropelli 1706-15.

- „Loža glavne straže“ u Dubrovniku, gradi Marino Gropelli

- Bujovićev dvorac u Perastu (peraštanski feudalac Vicko Bujović); gradi Giovanni Fonta iz Venecije 1693., jedna od najljepših zgrada barokne Dalmacije

- Zmajevićeva (mecena) „Biskupija“ (njegova palača), kapelica-mauzolej i zvonik u Boki

- župna crkva u Perastu (danas samo ostaci); na nacrtu zvonika ime arhitekta Giuseppe Beatija iz Venecije), sačuvao se jedinstveni drveni model

- Balovićeva palača, palača Smekija u Perastu

- crkva sv. Eustahija u Dobroti (1762-73), gradio mletački arhitekt Bartolo Riviera koji vjerojatno gradi i katedralu u Makarskoj

- župna crkva u Prčnju; projektirao 1789. venecijanski arhitekt Maccaruzzi (završena 1909)

- Alessandro Magli, djela: barokna utvrđenja, venecijanac

- utvrđenja Zadra, Šibenika, Knina

 

Kiparstvo:

- Antun Nogulović (Šibenik), reljef biskupa Spingarole nad sarkofagom u šibenskoj katedrali, vlastiti grob u crkvi sv. Nikole, suradnja na crkvi sv. Duha u Šibeniku, rad na crkvi sv. Križa u šibenskom Docu

- Pavao Gospodnetić (Brač), kip proroka Elizeja u šibenskoj katedrali (1594); na njega utječe Alessandro Vittoria

- Nikola Lazanić (Brač), signirana kamena pala u crkvi sv. Petra u Nerežišću na Braču (1578); kipovi sv. Jeronima (u crkvi) i sv. Vlaha u sakristiji sv. Vlaha u Dubrovniku (1589), kipovi sv. Jeronima za ilirski Zbor u Rimu, utjecaj Alessandra Vittorije

- fra Deziderije Kotoranin, djela: reljef Bogorodice između sv. Frane i sv. Bernardina u kotorskoj crkvi sv. Duha (1654)

- klesar Jakov, djela: kameni bunar u Supetru na Braču

- Alessandro Vittoria (1525-1602), iz Venecije, 1559. za trogirsku katedralu izrađuje 4 kipa apostola (danas na zvoniku oko završne piramide), u Veneciji radi monumentalne kipove svetaca i portrete

- OLTARI:

- Pietro Salamon, djela: drveni oltar sv. Vinka za dominikansku crkvu u Zadru (1609), mlečanin

- Granzetti, djela: oltar sv. Benedikta u crkvi sv. Krševana u Zadru (1620)

- glavni oltar crkve sv. Krševana u Zadru; između 1672-1717; mramorni oltar-obitelj Garzotti, kipovi- Alvise Tagliapietra

- Antonio Viviani, djela: oltar Presvetog Sakramenta u katedrali u Zadru (1719), oltar sv. Sakramenta u katedrali u Hvaru (1720), mlečanin

- Baldassare Longhena (1591-1682) i njegova radionica rade glavni oltar hvarske katedrale (1636) i glavni oltar sv. Frane u Zadru (1670)

- Alessandro i Paolo Tremignon, djela: oltar sv. Josipa i sv. Sakramenta u katedrali u Hvaru

- Giuseppe Sardi (1624-1699), djela: pet oltara u franjevačkoj crkvi u Dubrovniku (između 1684-96), tri oltara za crkvu sv. Antuna Opata u Velom Lošinju

- Tommaso Ruer, djela: grupa Navještenja na glavnom oltaru crkve sv. Lovre u Šibeniku

- Giovanni Comin (1657-1695), djela: dva anđela u župnoj crkvi u Kaštel Lukšiću

- Giovanni Bonazza (1654-1736), djela: pala s reljefom Navještenja u crkvi sv. Mateja u Dobroti (Boka Kotorska), kip Gospe od Ružarija i anđeli u crkvi sv. Antuna Opata u Velom Lošinju, kip sv. Jeronima u Rovinju

- Francesco Cabianca, djela: glavni oltari za crkve sv. Klare (1704) i sv. Josipa u Kotoru, anđeli na oltaru Gospe od Karmela u crkvi sv. Frane u Dubrovniku, glavni oltar u crkvi Gospe od Kaštela u Zadru (1713-1725), velika dekoracija kotorskog moćnika

- Giuseppe Torretti (1664-1743), djela: glavni oltar franjevačke crkve na otočiću Badiji (Korčula), oltar sv. Dominika (radi zajedno s M. Costeom) s reljefom čuda sv. Dominika u katedrali u Zadru; bliski njegovu radu: kipovi anđela sa strana sarkofaga u kapeli Blaženog Ivana Ursinija, te kipovi sv. Lovre i sv. Ivana Ursinija na glavnom oltaru trogirske katedrale

- Marino Gropelli (1662-1728), djela: oltar sv. Vlaha u crkvi sv. Vlaha u Dubrovniku, pročelje iste crkve s kipovima (oko 1715), glavni oltar i kip Uskrslog Krista u crkvi sv. Frane u Dubrovniku (s majstorom Celiom), dekoracija u salonu ljetnikovca „Kaboga-Bozdari“ u Rijeci Dubrovačkoj, grobnica dubrovačkog nadbiskupa Tome Scottija u katedrali u Dubrovniku

- Isusovačka crkva u Dubrovniku, oltari sv. Augustina i Prikazanja Marijina 1730., kipovi Vjere, Ljubavi, Djevičanstva i Poniznosti

- Alvise Tagliapietra (prije 1708-prije 1756), djela: kipovi sv. Krševana, šimuna, Zoila i Stošije na glavnom oltaru crkve sv. Krševana u Zadru (1717-28), a oltar je izradio Girolamo Garzotti (1672.1701), skulpture za tri oltara u crkvi sv. Eufemije u Rovinju 1741., kip Gospe od Ružarija u crkvi sv. Dominika u Splitu, radi i u Istri

- Giovanni Maria Morlaiter (1699-1781), djela: anđeli i ukras na svetohraništu glavnog oltara crkve sv. Marije u Zadru, oltar sv. Dujma u katedrali u Splitu, anđeli na zabatu oltara Gospe od Ružarija u Prčnju u Boki Kotorskoj

- nadgrobni spomenici: grobnica providura Marina Zorzija u crkvi sv. Krševana u Zadru (1675), grobnica Šimuna Fanfogne u crkvi sv. Marije u Zadru (1707), grobnica Gianfrancesca Rossinija u crkvi sv. Šime u Zadru (1764)

- Giorgio Massari (1687-1766), djela: kapela sv. Križa i oltar na Badiji ispred Korčule (započ. 1729. do 1763)

- Pietro Onigha, djela: glavni oltar u katedrali sv. Marka u Makarskoj (1786), glavni oltar u crkvi Gospe od Pojišana u Splitu (1790), oltar Duša od čistilišta u katedrali sv. Stošije u Zadru (1806)

- Vicko i Pio Dall'Acqua, djela: oltar Gospe žalosne u crkvi sv. Frane u Šibeniku (1758/59), oltar sv. Benedikta u crkvi sv. Spasa u Šibeniku (1764), dva oltara za crkvu sv. Lovre i Franjevačku provinciju Presvetoga Otkupitelja (1776), glavni oltar župne crkve u Murteru, glavni oltar u crkvi Gospa van Grada u Šibeniku, glavni oltar župne crkve u Tisnom, oltar Gospe od Ružarija u crkvi u Skradinu, oltar u Klisu, oltar Gospe Sinjske u Sinju, oltar Gospe Sinjske u crkvi sv. Ivana u Šibeniku, oltar u Kaštel Gomilici, oltar na Visovcu i Jesenicama

- Michiel Coste, djela: oltar sv. Roka u župnoj crkvi u Bibinjama (1768)

- obitelj Bruttapelle (2. pol. 18. st./1. pol. 19. st.), djela: oltar Gospe od Karmele u župnoj crkvi u Nerežišćima (Andrija Bruttapelle), oltar Gospe od Ružarija u dominikanskoj crkvi u Starigradu na Hvaru (1769), glavni oltar u crkvi sv. Frane u Kuni na Pelješcu (sin Pavao Bruttapelle-1779), oltari sv. Kuzme i Damjana i sv. Roka u Velom Grablju na Hvaru, glavni oltar u Zastražišću, Svirćima i Vrbanju, oltar sv. Vicence u Blatu na Korčuli (Petar, Pavao i Antun)

- D. Focazzi, djela: glavni oltar župne crkve u Zlarinu (1805)

- kaštelanin Fulgencije Bakotić (1720-1792), raspelo u crkvi na Poljudu u Splitu, u župnoj crkvi u Gomilici, 4 raspela u samostanu u Ameliji u Umbriji, 2 raspela u Kaštel Gomilici, te jedno u Kaštel Starome

 

Slikarstvo:

- Palma Mlađi (1544-1628), djela: „ Sv. Frane u slavi“ u katedrali sv. Stošije u Zadru, „Sv. Frane u slavi“ u crkvi sv. Frane u Zadru, „Bogorodica sa svecima“ i „Bogorodica sa 4 sveca“ u sv. Dominiku u Šibeniku, „Sv. Ante i sv. Pavao pustinjak“ u crkvi na Dvidu kod Trogira, „Bogorodica sa svecima i donatorima“ u katedrali u Splitu, „Čudo u Surianu“ u sv. Dominiku u Splitu, „Posljednja večera“ u franjevačkom samostanu u Hvaru, 4 slike u župnoj crkvi u Škripu na Braču, slike u Pučišćima, Omišu , Hvaru; utjecaj Tiziana i Tintoretta, venecijanac

- PALMINI UČENICI I NASTAVLJAČI U DALMACIJI (mletački maniristi):

- Fillipo Zaninberti (1585-1636), djela: „Sv. Sebastijan i sv. Fabijan“ u katedrali u Šibeniku

- Baldassare D'Anna (1560-1636), djela: pala sv. Antuna u crkvi sv. Frane u Pagu, „Svi Sveti“ u crkvi sv. Petra u Trogiru, „Silazak sv. Duha“ u Vrbnju na Hvaru

- Pietro Mera (1579-1639), djela: „Porođenje Kristovo“ u crkvi sv. Marije u Zadru

- Matteo Ingoli (1587-1631), djela: „Otajstvo Krunice“ u Omišu

- Carlo Ridolfi (1594-1658), djela: „Gospa od Ružarija“ u Nerežišću, „Bogorodica sa svecima“ u katedrali u Korčuli, 3 slike na Silbi

- Varotari Padovanino (1588-1648), djela: „Bogorodica sa sv. Nikolom i sv. Blažom“ u srkvi sv. Duha na Hvaru, „Sv. Magdalena“ i „Skidanje s križa“ u katedrali u Trogiru

- Giuseppe Alabardi (1600-1650), djela: „Skidanje s križa“ i „Uskrsnuće“ u Vrboskoj

- Marco Liberi (1640-1698), djela: „Glorifikacija sv. Antuna Padovanskog“ u franjevačkom samostanu u Hvaru

- anonimni: pala „Mistično vjenčanje sv. Katarine“ i skupina svetaca u sv. Dominiku u Splitu, pala „Krist među svecima“ u sv. Križu na Čiovu

- JUŽNOTALIJANSKI SLIKARI U DALMACIJI:

- Andrea Vaccaro (1598-1670), djela: oltarna pala „Krunjenje Bogorodice“ u Gospi od Karmena u Dubrovniku, pala „Svi sveti“ u crkvi Domino u Dubrovniku

- Girolamo Imparato (1573-1621), djela: signirana pala „Srce Isusovo“ u dominikanskoj crkvi u Dubrovniku

- Giovanni Lafranco (1582-1647), djela: „Sveti Kuzma i Damjan“ u župnoj crkvi u Lastovu (1633)

- Angelo Canini (1617-1664), djela: pala „Sv. Ivan Krstitelj i sv. Ivan Evanđelist oko Bogorodice“ u Dubrovniku

- Francesco di Maria, (1623-1690), djela: „Grupa dominikanskih svetaca“ u sv. Dominiku u Dubrovniku

- Domenico Pruzzino, djela: 1633. signira palu „Silazak sv. Duha“ u Čelopecima u Župi Dubrovačkoj

- Gaetano Garcia, djela: freske u apsidi glavnog oltara isusovačke crkve u Dubrovniku (1737/8) – „Apoteoza sv. Ignacija Loyole, sv. Franje Borgije i sv. Franje Ksaverskog“

- Carmelo Regio (umro 1809), djela: pala u katedrali u Dubrovniku, pala u crkvi Gospe od Milosrđa u Dubrovniku, „Pieta“ i „Sv. Toma Akvinski“ u sv. Dominiku u Dubrovniku, 2 slike svetaca u crkvi sv. Frane u Dubrovniku, portreti obitelji Andrović, liječnika Stulija

- DALMATINSKI MANIRISTI I NJIHOVI SLJEDBENICI:

- Juraj Ventura, djela: „Bogorodica s jabukom među svecima“ za crkvu franjevačkog samostana na otočiću ispred Prekoga, zadranin koji radi u Istri u Fažani, Višnjanu, Sv. Anti kod Dekana; zadranin

- Matej Ponzoni „Pončun“, djela: platna s prikazima svetaca i papa (njih 6) u koru splitske katedrale, 3 pale u crkvi sv. Frane u Šibeniku, „Prikazivanje u hramu“ u crkvi sv. Dominika u Šibeniku; radi u Veneciji, Padovi i Cividaleu

- Marco Capogrosso, djela: svod oltara sv. Dujma u splitskoj katedrali (8 scena-misteriji Marijina života), splićanin, učenik Pončuna

- Juraj Božičević, djela: pala glavnog oltara u crkvi sv. Duha u Šibeniku, „Sv. Martin“ u sv. Duhu u Šibeniku

- Miho Parkić, djela: freske za bratovštinu Nove Crkve u Šibeniku

- Antun Moneghin, djela: nastavlja Parkićeve freske, slika „Sv. Stjepana“ u crkvi sv. Duha u Šibeniku

- Tironi, djela: 4 slike u Supetru

- Tripo Kokolja (1661-1713), djela: komplex Gospe od Škrpjela ispred Perasta (70-ak velikih i malih kompozicija), slike s čudesima sv. Ante Padovanskog u samostanu sv. Ante u Perastu, zidne freske u tkz. „Biskupiji“, freske u crkvi sv. Dominika u Bolu na Braču, peraštanin

- Federiko Benković (1677-1753), djela: pala blaženog Petra Gambacortia u crkvi S. Sebastian u Veneciji, „Bijeg u Egipat“ u Tomo da Feltre, „Sv. Franjo u molitvi“ u Galleria Querini Stampalia u Veneciji, 4 kompozicije za dvorac Pommersfelden („Žrtva Ifigenije“ i „Agora i Ismael“ su in situ, „Aplonon i Marsija“ je izgubljena, „Žrtva Abrahamova“ u Strossmayerovoj galeriji u Zagrebu), slike za dvorac Gollesdorf kod Kornenburga („Narcis“, „Judita“, „Djeca i voće“), slike za kaštel Weyerburg (mitološke scene), slika „Bogorodica s redovnicima“ u Grazu, najznačajniji radovi za Wurzburg („Jakov i Rahela“, „Salamonov sud“, „Žrtva Jeftina“ i „Mojsije pred faraonom“), slika „S. Frane Paulskog“ u Splitu, najjača slikarska ličnost barokne Dalmacije

- Antun Mazarović, slika vladarske portrete na dvorovima u Beču i Varšavi, peraštanin

- Gianantonio Lazzari-Vuković, učitelj Rosalbe Carriere, radi u Veneciji

- fra Bone Razmilović, splitski minijaturist (17. st.)

- Sebastiano Ricci, slika Gospe od Karmela u crkvi Karmen u Dubrovniku

                                        Foto: https://romancandletours.com/blog/2018/10/16/berninis-art-in-rome/