UMJETNOST RENESANSE: SAŽETI PREGLED (ZEMLJE, UMJETNICI, DATACIJE, DJELA)
ITALIJA
Arhitektura 15. stoljeća
- TOSCANA:
- Fillipo Brunelleschi (1377-1446), djela: kupola katedrale Santa Maria del Fiore u Firenzi (1420-),
Ospedale degli Innocenti u Firenzi
(1419-24), San Lorenzo u Firenzi
(1419-46), kapela Pazzi u klaustru
crkve Sta Croce u Firenzi (1430-33; a
kupole i trijem oko 1460), S. Maria degli
Angeli u Firenzi (gradnja započeta 1434, napuštena 1437), San Spirito u Firenzi (1436-82), egzedre
na firentinskoj katedrali (1439-45), projekt za palaču Pitti.
- Michelozzo di Bartolomeo (1396-1471), djela: San Francesco al Bosco u Mugellu
(pregradnja), San Marco u Firenzi (kraj 1430-ih; 2
klaustra+knjižnica), Santissima Annunciata
u Firenzi (od 1440; rotonda-kupolu dovršio Alberti), Palazzo Medici u Firenzi (1444), tabernakul u crkvi San Miniato al Monte u Firenzi, kapela Portinari
u crkvi San Eustorgio u Milanu (poč.
1460), Banco Medici u Milanu (sačuvan
samo portal), radovi u Dubrovniku (1461-64); Minčeta, Bokar, korišteni
njegovi nacrti za rekonstrukciju kneževa dvora.
- Leon Battista Alberti (1404-1472), djela: Palazzo Rucellai u Firenzi (1445-70), Tempio Malatestiano u Riminiju (oko
1450; pregradnja), pročelje na crkvi Sta Maria
Novella u Firenzi (1458-70), kapela Rucellai
u crkvi San Pancrazio (1467), San Sebastiano u Mantovi (1460), San Andrea u Mantovi (1470).
- Bernardo Rossellino (1409-1464), djela: graditelj za Albertija na palači Rucellai u Firenzi, gradski trg u Pienzi (1459-64; katedrala, biskupska
palača, palača obitelji Piccolomini).
- Giuliano da Maiano, djela: arhitektonska plastika za palaču Pazzi u Firenzi (1462-70).
- Giuliano da Sangallo (1443-1516), djela: palača Gondi u Firenzi (1490-98), rad na palači
Strozzi u Firenzi, Villa Medici u Pogio a Caiano (1480-ih), nacrti za zavjetnu crkvu Maria delle Carceri u Pratu (1485-92).
- Simone del Pollaiuolo Il Cronaca
(1457-1508), djela: završava palaču Strozzi
u Firenzi (1498-1507)
- FIRENTINSKE PALAČE 15. STOLJEĆA:
Palazzo Medici (1444; Michelozzo, 1517. Michelangelo zatvara
kutnu loggiu), Palazzo Ruchellai
(1445-70; Alberti, Rossellino), Palazzo Pitti (1458; Brunelesschi, prvotni graditelj L. Fancelli; proširena u 16. st.; B. Ammannati), Palazzo Pazzi Quaratesi (1462-70; arhitekt nepoznat, arhitektonska
plastika-Giuliano i Benedetto da Maiano), Palazzo Gondi (1490-98; Giuliano da Sangallo), Palazzo Strozzi (1489-1507; G. da Sangallo i B. da Maiano, a završava je Il
Cronaca).
- RIMSKA ARHITEKTURA NAKON 1450:
Palazzo Venezia (1455-71), Palazzo della Cancelleria (1486-96), Santa Maria del Popolo (1472-80; poč.16.
st. Bramante dodaje apsidu), San Agostino
(1479-83; Jacopo da Pietrasanta), Santa Maria della Pacce (1478-83;
Bramanteov klaustar), San Pietro in Montorio
(1480-1500; u dvorištu je Bramanteov Tempietto), Sikstinska kapela (1473-81; Giovanni
de'Dolci).
- URBINO:
- Luciano Laurana (oko 1420/25-1479; Mantova, Urbino, Pesaro),
djela: radi na dvoru Gonzage u Mantovi i Sforze u Pesaru (1465), Palazzo Ducale u Urbinu (nakon 1466-72),
u službi vojvode Federica de Montefeltra
Lucijan gradi palače u Gubbiu, palače
u Fossombroneu i Urbaniji, kuće Luminati, Passionei i Pasqualini u Urbinu, te palaču Letimi
u Riminiju, 1472-74 radi tvrđavu Conctanza u Pesaru za obitelj Sforza, za
dvor Rovere gradi kaštel i most u
Senigaliji, arhitektonska
zamisao koncepcije slavoluka aragonaca u Napulju
i slavoluk Arsenale u Veneciji (?), slike idelanog grada u
Urbinu (?).
- Francesco di Giorgio Martini (1439-1501), djela: Sta Maria del Calcinaio u Cortoni
(1484), izrađuje skice za tlocrte pojedinih gradova, tiburio za milansku katedralu.
- MANTOVA: Castello San Giorgio (1406), Palazzo
Concorezzo (1455).
- Luca Fancelli, djela: pregradnja kaštela San Giorgio, rad na kući u ulici Frattini (1460), dogradio krilo
gotičke palače (1481), Mantegnina kuća (dovršena 80-ih), gradio palaču Pitti u Firenzi.
- VENECIJA: Duždeva palača (14. st.-1442), Ca
d'oro (1427-36; Matteo Raverti),
Palazzo la Foscari (oko 1450), Arsenal (oko 1460), Ca'del Duca (1460-66; sačuvalo se samo podnožje).
- Mauro Codussi (1440-1504), djela: San Michele in Isola (1468-90), radi na palači Corner-Spinelli (1480), radi na zvoniku venecijanske katedrale
(1482-90), dovršava crkvu S. Zaccaria
(1483; Giovanni Buora radi kapitele u unutrašnjosti), Santa Maria Formosa (1492; pregradnja), San Giovanni Crisostomo (1497-1504; pregradnja), dovršava Scuola Grande di San Marco, dovršava
salone za Scuola Grande di Giovanni
Evangelisti, pregradnja istočnog krila Duždeve palače.
- Pietro Lombardo (1435-1515), djela: Scuola di San Marco (1487-90; radi prizemlje uz Giovannija Buoru), Palazzo Dario
(1487), Sta Maria dei Miracoli
(1481-89), Scuola di San Giovanni
Evangelisti.
- Antonio Rizzo
- LOMBARDIJA:
- Antonio A. Filarete (1400-1469), djela: Castello Sforzesco u Milanu (14555-57), Opsedale Maggiore u Milanu (1460-65; sačuvano samo pročelje), plan
za Sforzindu (ideja o idealnom
gradu), radi na kartuziji u Paviji (1451-65).
- Giovanni Antonio Amadeo (1447-1522), djela: kapela Colleoni u Bergamu (1470-73).
- obitelj Solari (Giovanni, Guiniforte i Pietro), djela:
kartuzijanski samostan u Paviji (poč. 1473; Giovanni i Guiniforte), Santa Maria della Grazie u Milanu (poč.
1463; Guiniforte-pregradnja, kasnije je Bramante pregradio kor).
- Donato Bramante (1444-1514), djela: Sta Maria presso S. Satiro (dogradnje), kripta katedrale u Paviji
(hipoteza!), Sta Maria della Grazie u
Milanu (prenamjena kora).
- EMILIA-ROMAGNA: katedrala S. Petranio u Bologni (kroz čitavo 15.
st.), Palazzo Sanuti-Bevilacqua u
Bologni (1480).
- Biagio Rossetti (1447-1516), djela: Addizione Ercole u Ferrari (1492), Palazzo Scifanoia u Ferrari, San
Francesco (1494), San Cristoforo (1498), Casa Rossetti (1490), Palazzo dei Diamanti u Ferrari(1493).
- ARHITEKTURA ZA ARAGONACA U NAPULJU: slavoluk Alfonsa Aragonskog na Castel
Nuovo u Napulju (1443-70; na njemu radili: Pietro da Milano, Francesco
Laurana, Paolo Romano, Isaia da Pisa i drugi).
Arhitektura 16. stoljeća
-
RIM:
- Donato
Bramante (1444-1514), djela: klaustar u crkvi Sta Maria della Pace (1500), „Tempietto“
u dvorištu crkve S. Pietro in Montorio
(1502), dvorište „Belvedere“ u
Vatikanu (1505), „Raffaelova kuća“
(1512), plan za crkvu sv. Petra u
Rimu (1506), nacrt za palaču Caprini
u Rimu, palača Cancelleria (uz Bregna).
- Raffael
(1483-1520), djela: uz Bramantea radi S.
Eligio degli Orefici (nakon 1514), Palazzo
Vidoni Caffarelli, nacrt za
palaču Branconio dell'Aquila u Rimu,
projekt za crkvu sv. Petra nakon
Bramantea (1515), nacrti za vili Madama.
- Giuliano da Sangallo (1443-1516), radi izmjene na sv. Petru u Rimu nakon Bramantea.
- Antonio
da Sangallo st. (1453-1534), djela: crkva San Biagio i palače u Montepulcianu (1518-45).
- Antonio
da Sangallo ml. (1484-1546), djela: projekt za crkvu sv. Petra nakon Raffaela, projekt za crkvu San Giovanni dei Fiorentini,
Palazzo Farnese (1534-36; dovršio ju
Michelangelo).
- Baldassare
Peruzzi (1481-1535), djela: Villa Farnesina (1509-11; on je i
slikarski ukrasio jedan dio njene unutrašnjosti-Salone delle Prospettive), Palazzo
Massimo alle Colonne (poč. 1535), projekti za sv. Petra nakon Raffaela.
- Michelangelo
Buonarroti (1475-1564), djela: kupola sv. Petra u Rimu (1546-61), dovršio Palazzo Farnese, projekt za Campidoglio
(poč. 1546), Porta Pia (nakon 1561).
- Pirro
Ligorio, djela: paviljon Pia IV.
u Vatikanu (1558-62).
- Jacopo
Vignola (1507-1573), djela: crkva „Sant'Anna
dei Palafrenieri“.
- Giacomo della Porta (1533-1602), djela: crkva „Il
Gesu“ u Rimu, crkva Sta. Maria ai
Monti, uz D. Fontanu završava kupolu sv.
Petra u Rimu prema Michelangelovim
nacrtima (1585-90).
- Domenico
Fontana (1543-1607), urbanistički projekt za Rim, Lateranska palača, Villa
Peretti, kasnije odlazi u Napulj.
-
RIMSKE PALAČE 16. STOLJEĆA:
- Palazzo
Vidoni Caffarelli, Palazzo Branconi
dell Aquila (1515-20; srušena), Villa
Madama (poč. 1516), Palazzo
Cicciaporci i Palazzo Maccarani
(do 1524; G. Romano), Villa Farnesina (1509-11; B. Peruzzi), Palazzo Massiomo alle Collone (poč. 1535; B. Peruzzi), Palazzo Farnese
(A. da Sangallo ml., Michelangelo).
-
VENECIJA:
- Michele
Sanmicheli, (1484-1559, Verona),
djela: „Porta Nuova“ u Veroni (1535),
„Porta di San Zeno“ u Veroni, „Porta di San Martino“ u Legnanu (1535), „Porta Palio“, „Porta di San Andrea“ ispred Venecije, utvrde po Venetu i Dalmaciji,
mletački vojni arhitekt.
- Jacopo
Sansovino (1486-1570), djela: trg sv.
Marka u Veneciji (Loggetta,
Knjižnica), palača Ca'Grande u
Veneciji (poč. 1533).
- Andrea
Palladio (1508-1580), djela: crkva San
Giorgio Maggiore u Veneciji (oko 1561), Spasiteljeva
crkva u Veneciji, Teatro Olimpico u
Vicenzi (1580-84; radio i V. Scamozzi),
Bazilika u Vicenzi (poč. 1549), niz
vila u venetskom zaleđu („Vila Cornaro“
1551-53; „Villa Rotonda“ 1550-1606,
završio ju V. Scamozzi), Il Redentore
(nakon 1576).
- Vincenzo
Scamozzi (1552-1616), djela: završio
Villu Rotondu, završio Teatro Olimpico u Vicenzi.
-
MANTOVA:
- Giulio
Romano (1499-1546), djela: palače Cicciaporci
i Maccarani u Rimu (do 1524), Palazzo del Te u Mantovi (1520-34), kuća
Giulia Romana u Mantovi (1540-e); slike: „Kamenovanje
sv. Stjepana“ u Genovi, oslikao sale palače
Te u Mantovi.
-
TOSCANA:
- Michelangelo
Buonarroti (1475-1564), djela: projekt za pročelje San Lorenza u Firenzi (1516; nije izvedeno), stubište biblioteke Laurenziane u San Lorenzo u Firenzi
(1524-34).
- Bartolommeo
Ammannati (1511-1592), djela:
završio palaču Pitti u Firenzi, „Neptunova fontana“ na Piazza della Signoria u Firenzi
(1560-75).
- Giorgio
Vasari (1511-1575), djela: Palazzo
Uffizi u Firenzi, Villa Giulia u Rimu (1551-55; radili još
J. Vignola i B. Ammannati),
nacrt za studiolo Francesca I.
Medicija u Palazzo Vecchio u Firenzi (1570-72).
- Bernardo
Buontalenti
Kiparstvo 15. stoljeća
-
TOSCANA:
- Lorenzo
Ghiberti, (1381-1455), djela: sjeverne vratnice firentinskog
baptisterija (1403-24), „Porta dell
Paradiso“ (1425-52; istočne vratnice firentinskog baptisterija), „Sv. Ivan Krstitelj“ (1414; u niši crkve Orsanmichele u Firenzi), reljefi
na bazi krsnog zdenca u sienskom baptisteriju (1416-21).
- Donatello
(1386-1466), djela: „David“ (1408-09;
kip za vanjsku galeriju sjevernog transepta firentinske katedrale), „Sv. Ivan Evanđelista“ (1410; kip za
pročelje firentinske katedrale), „Sv.
Marko“ i „Sv. Juraj“ (kipovi za niše crkve Orsanmichele u Firenzi; ispod kipa sv.
Jurja-reljef sv. Jurja kako ubija
zmaja), kipovi proroka za zvonik firentinske katedrale („Mislilac“ 1415-18; „Prorok sa
svitkom“ 1418-20; „Abraham i Izak“
1421; „Jeremija“ 1423-26; „Habakuk“ 1427-36; radi ih zajedno sa Nanni di Bartolom), „Marzocco“ (1419-20), „Sv. Ludovik Tuluški“ (1421-25), „Herodova gozba“ (1423-27; reljef na bazi
krsnog zdenca u sienskom baptisteriju), „relikvijar
sv. Rossorea“ za samostan u Firenzi(1424-27), „nadgrobni spomenik Giovannija Peccija“ u katedrali u Sieni
(nakon1426), „nadgrobni spomenik antipape Ivana XXIII.“ u firentinskom
baptisteriju (1422-28; radi ga zajedno sa Michelozzom),
„nadgrobni spomenik kardinala Rainalda
Brancaccia“ u Sant Angelo a Nilo
u Napulju (1426-28; njegovi su reljefi – „Uznesenje
Bogorodice“, „Predaja ključeva sv.
Petru“, „Uzašašće“), „Madonna Pazzi“ (1425-30), „Bostonska Madona“ (1428-30; učenici), „nadgrobni spomenik Giovannija Crivellija“
u Sta Maria Aracoeli u Rimu (1432), vanjska propovijedaonica na katedrali u
Pratu (1433-38; zajedno sa svojim učenicima i Michelozzom), cantoria za
firentinsku katedralu (1434), „Navještenje
Cavalcanti“ u Sta Croce u Firenzi (oko1435), stara
sakristija u crkvi San Lorenzo u
Firenzi (1437-43; 4 tonda s prikazima iz života sv. Ivana Evanđelista, prikaz 4
evanđelista nad vratima, prikazi zaštitnika obitelji Medici nad sopraportama, „Vratnice mučenika“, „Vratnice apostola“), kip „Davida“ (1440), „Atys Amor“ (1440), poprsje Niccola
da Uzzana (1432), „Sv. Ivan Krstitelj“
u Sta Maria dei Frari u Veneciji
(1432), raspelo iz crkve sv. Ante u
Padovi (1444), glavni oltar u crkvi sv.
Ante u Padovi (1446-77; sa reljefima sa „Čudima sv. Ante Padovanskog“),
konjanički kip Gattamelate u Padovi
(1446-53), reljef „Raspeća“ iz
Firenze (1454), kip „Sv. Marije Magdalene“
u Firenzi (1450), „Judita i Holofern“
u Firenzi (1453-57), tondo „Madonna
Chellini“ (1456), kip „Sv. Ivana Krstitelja“
u katedrali u Sieni (1456), „Oplakivanje“
(1460), propovijedaonice Uskrsnuća i Muke u San Lorenzo u Firenzi.
- Nanni
di Banco (1390-1421), djela: „Izaija“
(kip ispod tambura kupole firentinske katedrale), „Sv. Luka“ (kip za pročelje firentinske katedrale), „Porta della Mandorla“ (1414-21; luneta
iznad sjevernog portala u firentinsku katedralu), „Quatro Santi Coronati“ u niši crkve Orsanmichele u Firenzi (1410-14).
- Jacopo
della Quercia, djela: „nadgrobni
spomenik Ilarie dell Caretta“ (1406-07; katedrala u Lucci), poliptih obitelji Trenta u crkvi San
Frediano u Lucci, zdenac „Fonte Gaia“
(1408-09; glavni trg u Sieni), „Geneza“
na bočnim pilastrima glavnog portala crkve San
Petronio u Bologni (poč. 1425), krsni zdenac u sienskom baptisteriju
(1416-21).
- Luca
della Robbia (1399-1482), djela: cantoria
za firentinsku katedralu (1431-38), „Anđeo
s kandelabrom“ u Firenzi (1448), dekoracija svoda kapele portugalskog
kardinala u crkvi San Miniato al Monte
u Firenzi (1446), „nadgrobni spomenik
biskupa Benozza Federiglija“ u Sta
Trinita u Firenzi (1453), „Madona s
jabukom“ (1460), „Madona u
cvijetnjaku“ u Bargellu, poprsje djevojke u tondu (1460), „Stemma Bogorodica s djetetom“ u crkvi Orsanmichelle u Firenzi, medaljoni s
prikazima apostola i evanđelista u kapeli Pazzi
u Firenzi.
- Andrea
della Robbia (1435-1525), djela: tondi za Opsidale degli Innocenti u Firenzi, „Madonna dei Iapicidi“ (1475-80), „Getsemani“ (16. st.; radionica Della Robbia).
- Antonio
Rossellino (1427-1479), djela: poprsje Giovannija Chellinija (1456), poprsje Mattea Palmierija (1468), poprsje žene (1460-70), nadgrobni spomenik portugalskog kardinala
u San Miniato al Monte (1461-66).
- Bernardo
Rossellino, djela: grob Leonarda
Brunija u Sta Croce u Firenzi
(1444-47).
- Desiderio
de Settignano (1428-1464), djela: grob Carla Marsuppinija u Sta
Croce u Firenzi (1453-63), tabernakul u S.
Lorenzo u Firenzi, reljef Bogorodice s Djetetom u Torinu, poprsja
mladih Firentinki.
- Antonio
Pisanello (1395-1455), djela: medalja Cecile
Gonzage, medalja Ivana VIII.
Paleologa (1439).
- Andrea
dell Verrochio (1436-1488), djela: „nadgrobni
spomenik Cosima Piera i Giovannija Medicija“ u San Lorenzo u Firenzi (1469), „Krist
i nevjerni Toma“ u niši crkve Orsanmichelle
u Firenzi (1470-e), kip „Davida“ u
Firenzi, „Putto s dupinom“ u Firenzi,
„Ginerva de Benci“ (1475-80),
konjanički kip Colleonija u Veneciji
(1483-88), kenotaf kardinala Forteguerri
u katedrali u Pistoiji.
-
ŠIRENJE STILA NA TLU ITALIJE:
- Mino
da Fiesole (1430-1484), djela: poprsje Piera
de Medicija (1453), portret Niccolo
Strozzija (1454), grobnica u Badiji
u Firenzi.
- Benedetto
da Maiano (1442-1497), djela: portret Pietra Mellinija (1474), arhitektonska plastika na palači Pazzi u Firenzi (1462-70), „Oltar Navještenja“ u kapeli Mastrogiudici u Sta Ana dei Lombardi u Napulju (1489), „Sv. Sebastijan“ u Misericordiji
u Firenzi (kraj 15. st.), anđeo sa
svijećnjakom u S. Domenico u Sieni,
„Bogorodica s Djetetom“ u Berlinu, „Sv.
Ivan“ u Bargellu.
- Antonio
del Pollaiuolo (1431-1498), djela: skulptura „Herakla i Anteja“ u Firenzi (1470-e), „nadgrobni spomenik pape Sixta IV.“ u sv. Petru u Rimu (1484-93), „nadgrobni
spomenik pape Inocenta VIII.“ u sv.
Petru u Rimu.
- Bertoldo
di Giovanni, djela: reljef „Bitka s
Heraklom“ u Firenzi (nakon 1478), komemorativna medalja urote Pazzi (1478), „Belerofont i Pegaz“ (1486).
- Il
Vecchietta, djela: „Krist“ u
crkvi Santa Maria della Scala u
Sieni, reljef „Uskrsnuća“.
- Agostino
di Duccio, djela: reljefi astroloških tema u kapeli Mjeseca u Tempio
Malatestiano u Riminiju, reljefi sa scenama iz života sv. Bernardina u Oratoriju sv. Bernardina u Perugiji.
-
RIM:
- Antonio A. Filarete (1400-1469), djela: brončane vratnice na sv. Petru u Rimu (1445).
- Paolo
Romano, djela: 4 reljefa s mučenjem
sv. Pavla u Vatikanskoj knjižnici u Rimu (1460-64), grob pape Pia II. u crkvi San Andrea della Valle u Rimu (1465-70),
tabernakul u Sezzeu, radio na slavoluku
aragonaca na Castel Nuovo u Napulju (1453).
- Ivan
Duknović (Rim, Trogir, Mađarska), djela: grobnica kardinala Giacoma Tebaldija u crkvi Santa Maria sopra Minerva u Rimu (oko
1475; zamislio i započeo P. Romano),
reljefi „Uskrsnuća“, „Stvaranja Eve“ i kip „Nade“ sa rastavljene grobnice pape Pavla II. iz vatikanskih grotta (oko 1475; radio i Mino da Fiesole), grobnica kardinala Roverelle u crkvi San Clemente u Rimu (oko 1470; radio i Andrea Bregno), grobnica kardinala Bernarda Erollia iz (izvorno) crkve sv. Petra u Rimu (oko1479), reljefi portreti kralja Matijaša Korvina i žene mu Beatrice d'Este (1480-ih), portret
mladog Cinthija iz Londona.
- Andrea
Bregno (1418-1503), djela: pregrada u Sikstini,
cantoria u Sikstini, oltar „Piccolomini“,
„Kardinal Nicola de Cusa“ u crkvi sv. Petra in Vincoli u Rimu, radio na palači Cancelleria u Rimu (uz Bramantea).
-
NAPULJ:
- Francesco
Laurana (oko1420/25-1502; Napulj, Urbino, Provansa, Sicilija,
Marseille, Avignon), djela: reljef „Ulazak
Alfonsa u Napulj“ na slavoluku aragonaca na Castel Nuovo u Napulju (1453-58), portretira vojvodski par u
Urbinu, radi portretne medalje na
dvoru kralja Renea u Provansi, projektira vodovod
kod Aixa u Provansi; ponovno u Italiji 1467-74: radi na
ukrašavanju pročelja kapele Monstrantorio
u crkvi sv. Franje u Palermu na Siciliji (1468-71; reljefi sa prikazima Navještenja, četiriju evanđelista i
četiri crkvena oca na slavoluku pred ulazom u samu kapelu, te nadgrobni spomenik Antonia
Speciale), kleše niz Madona
na Siciliji (Noto, Palermo, Messina, Siracusa), kip Bogorodice
na kapeli sv. Barbare u Castel Nuovo u Napulju
(1474), mramorna porsja aragonskih princeza u Napulju (bista Battiste Sforze,
bista princeza Beatrice, Eleonore i Izabele Aragonske u Palermu, porsje Marie Sforze), poprsje vojskovođe Baressija u Palermu (oko 1470), 1474-1502
radi u Avignonu (1477–1483. godine izvodi kiparske radove na kapeli sv. Lazara u staroj katedrali u
Marseillesu, reljef
„Put na kalvariju“ i kip sv. Benedikta na oltaru celestinaca u Avignonu), od 1479 do smrti u
Francuskoj.
- Isaia
da Pisa, djela: radio na slavoluku aragonaca na Castel Nuovo u Napulju (1453).
- Silvestro
dell'Aqila, djela: grobnica Marie
Pereire i Beatrice Componeschi u
Napulju (oko1490).
- Niccolo
dell'Arca, djela: „raka sv. Dominika“
u Bologni (1469-73; počeo Nicolo Pisano,
a dovršio Michelangelo), grupna skulptura
sa ležečim Kristom u Pinacoteca Nazionale
u Bologni (1490).
-
MODENA:
- Guido
Mazzoni, djela: grupna skulptura „Oplakivanje“
u crkvi Sta Anna de Lombardi u
Napulju, grupna skulptura „Oplakivanje“
u katedrali u Modeni (prije 1495), „Adoracija“
u Modeni.
-
LOMBARDIJA:
- Giovanni Antonio Amadeo, djela: grobnica Medee
Colleoni u kapeli Colleoni u
Bergamu, radovi na kartuziji u Paviji.
- Cristofo
Solari, djela: grobnica Lodovica
Sforze i Beatrice d'Este u
kartuziji u Paviji (1497).
- radovi na kartuziji u Paviji: na
fasadi rade Giovanni Antonio Amadeo
i braća Cristoforo i Antonio Mantegnazza; Filarete
(1451-65).
-
PADOVA:
- Bartolomeo
Bellano, djela: „Europa“ (1504),
„Mjedena zmija“; male bronce.
- Agostino
Busti Il Bambaia (1447-1522), djela: grob Gatona de Foixa u Milanu.
- Andrea
Briosco Il Riccio, djela: „Ratnik na
konju“, „Satir“, „Otmica Europe“; male bronce.
- Pier
Jacopo Alori Bonacolsi „Antico“, djela: „Apolon Belvederski“ (1490), medalja sa prikazom Herakla i lernejske
Hidre, „Eros“; male bronce.
-
RENESANSNA SKULPTURA VENECIJE:
- Antonio
Bregno, djela: spomenik duždu F.
Foscariju u Sta Maria dei Frari.
- Antonio
Rizzo, djela: plastična dekoracija na Duždevoj
palači, grobnica dužda Nicoloa Trona
u Sta Maria dei Frari (1476), „Eva
s Arca Foscari“ (1478-85).
- Pietro
Lombardo, djela: grobnica dužda Pietra
Moceniga u S. Giovanni e Paolo
(1476-81).
- Tullio
Lombardo, djela: grobnica dužda Andree
Vendramina u S. Giovanni e Paolo
(1480-95), reljefna poprsja u Ca d'Oro
(oko1500-e), „Adam“.
- Antonio
Lombardo, djela: arhitektonska dekoracija na pročelju crkve Sta Maria dei Miracoli u Veneciji (radi
sa bratom Tuliom), reljef „Neptun i Minerva“.
Kiparstvo 16. stoljeća
- Michelangelo
Buonarroti (1475-1564), djela: reljef „Madonna della Scala“ u Casi
Buonarotti u Firenzi (1489-92), reljef „Bitka
kentaura“ u Casi Buonarotti u
Firenzi (1492), raspelo u Sta Spirito
u Firenzi (1495), završava „raku sv.
Dominika“ u sv. Petroniju u
Bologni (1494; kipovi „Sv. Dominika“,
„Sv. Prokula“ i anđela), „Bakhus“
(do 1495), „Pieta“ u sv. Petru u Vatikanu (1498-99), „David“ (1501-04), „Madonna Bruges“ u Notre-Dame
u Brugesu (1501-02), „Tondo Taddei“
(1502-04), „Tondo Pitti“ (1502-03), „Dječak koji čući“ u St. Petersburbu, „Sv. Matej“ sa pročelja katedrale u
Firenzi (1505-06), „grobnica pape Julija
II.“ u crkvi sv. Petra in Vincoli u Rimu (1505-16; 3
projekta; „Pobunjeni rob“, „Umirući rob“, „Mojsije“), „Uskrsli Krist“
u Sta Maria sopra Minerva u Rimu
(1518-19), 4 „roba“ u firentinskoj
Accademiji („Atlas“ 1519-20, „Bradati rob“, „Mladi rob“, „Probuđeni rob“),
grobnica Medici u crkvi San Lorenzo u
Firenzi (1519-34; „Dan“, „Noć“, „Zora“, „Sumrak“, „Lorenzo Veličanstveni“, „Giuliano de Memoursa“, „Bogorodica s Djetetom“), „David-Apolon“
(1525-31), „Alegorija pobjede“ (1532;
portreti), kipovi „Lea“ i „Rahela“ na grobnici Julija II. u San Pietro in Vincoli u Rimu (1545), „Pieta“ u Museo dell'Opera del Duomo u Firenzi (1546-55), „Pieta Palestina“ u Accademiji u Firenzi (1550-60),
„Pieta Rondamini“ u Castello Sforzesco u Milanu (1546-64),
kipovi za oltar Piccolomini u Sieni.
- Giovanni
F. Rustici
- Andrea
Sansovino, djela: grobnica kardinala
Basso della Rovere u S. Maria del
Popolo u Rimu, ukrašavanje crkve Santa
Maria da Loreto (po Bramanteovom nacrtu), „Krštenje Kristovo“ u Museo
del Opera del Duomo u Firenzi
(poč. 1502), „Sv. Ana s Marijom i Isusom“
u S. Agostinu u Rimu (1512), poč.
stoljeća radio grobnice u crkvi S. Maria
del Popolo u Rimu.
- Jacopo
Sansovino (1486-1570; Venecija), djela: skulpture Loggetti na trgu sv. Marka
u Veneciji (1503; „Bogorodica s Djetetom“),
„Sv. Ivan Krstitelj“ u S. Maria Glorisa dei Frari u Veneciji
(1556).
- Baccio
Bandinelli
- Benvenuto
Cellini (1500-1571), djela: „Perzej i
Meduza “ u Firenzi (1550), soljenka
Franje I. u Beču (1539-43).
- Bartolomeo
Ammanati, djela: „Neptun“ na Piazza della Signoria u Firenzi.
- Giambologna
1529-1608), djela: „Otmica Sabinjanki“
u Firenzi (1583), „Apenini“ blizu
Firenze (oko 1580).
- Girolamo
Santacroce
- Alessandro Vittoria (1524-1608), djela: kipovi apostola u crkvi S. Sebastiano u Veneciji (oko 1560-e),
kip sv. Petra u crkvi S. Maria dei Miracoli u Veneciji (oko
1560-e), kip sv. Pavla iz zbirke Dalzotto, „Sv. Jeronim“ u S. Maria Gloriosa
dei Frari u Veneciji (1565).
Slikarstvo 1. generacije slikara (rođ. oko 1410.
g.)
- MONUMENTALNA STRUJA:
- Masaccio
(1401-1428; Firenza, Pisa, Rim), djela: pala
S. Giovenale (1422-24), sv. Ana „Metterza“
(1423), freska „Sv. Trojstvo“ u Sta Maria Novella u Firenzi (1425),
poliptih za karmelićane u Pisi (1426), „Raspeće“
s pale u Napulju, freske u kapeli Brancacci
u Sta Maria delle Carmine u Firenzi
(1425-28; „Sv. Petar liječi sjenom“, „Ananijina smrt“, „Izgon iz
raja“, „Sv. Petar krsti neofite“,
„Događaji s poreznim novčićem“).
- fra
Filippo Lippi (1406-1469; Firenza, Padova, Prato, Spoleto), djela: ciklus
nedovršenih fresaka „Pravila karmeličanskog reda“ u klaustru crkve Sta Maria delle Carmine u Firenzi
(1432), „Gospa“ u Empoliju (1430), „Madonna Tarquinia“ u Rimu (1437), pala „Barbadori“ u Louvreu (1437-38), „Krunjenje Djevice“ u Uffiziju (1441), „Navještenje“ u San Lorenzo u Firenzi
(1440), ciklus fresaka u katedrali u Pratu (1452-66; 2 ciklusa–iz života sv. Stjepana i sv. Ivana), freske u Spoletu („Krunjenje
Bogorodice“).
- Domenico
Veneziano (1410-1461; cijeli život u Toscani), djela: „Madonna Carnesecchi“ u Londonu (1433), pala „sv. Lucije“ (1440; sacra
converzacione u Uffiziju, ostalo po Europi), dio predele sa sv. Sebastijanom
u Washingtonu, dio predele s prikazom „Navještenja“
u Cambridgeu, „Madonna Berenson“
(1440), „Sv. Ivan Krstitelj i sv. Frane“
u Sta Croce u Firenzi (1450).
- Piero
della Francesca (1420/22-1492; Borgo San Sepolcro, Ferrara, Rimini,
Arezzo, Urbino), djela: poliptih „Misericordia“
(1444-64), freske za S. Malatestu u Riminiju (1451), freske u koru sv. Franje u Arezzu (1452-58; „Legenda o Križu“), „Bičevanje Krista“
u Urbinu, „Madonna di Senigallia“ u
Urbinu (1470-e), portret Federica da
Montefeltra i žene mu Battiste Sforze u Uffiziju (1474), pala „Montefeltro“ iz Urbina (1472-74), „Rođenje“ u Londonu (oko 1480-e), „Krštenje“, freska „Uskrsnuće“ (1450-63).
- Andrea
del Castagno (1419-1457; Firenza, Venecija), djela: freske u koru crkve S. Zaccaria u Veneciji (oko1442), „Muka“ i „Posljednja večera“ na zidu refektorija samostana Sta Appolonia u Firenzi (1447-49), 9
likova iz povijesti svijeta za vilu iznad Firenze.
-
LIRSKA STRUJA:
- Fra
Angelico (1399-1455; Firenza, Peruggia, Cortona, Rim, Vatikan), djela: pala
„sv. Petra Mučenika“ u Sv. Marku u Firenzi (1427-28); pala „Linaiuoli“ u sv. Marku u Firenzi (1433), pala „Cortona“ u Cortoni (1438), pala „Strozzi“ u sv. Marku u
Firenzi (1436-40; „Skidanje s križa“),
pala „S. Marco“ u sv. Marku u Firenzi (1438-40), oslikane
čelije u samostanu sv. Marka u
Firenzi (1440-e; „Navještenje“, „Krunjenje Djevice“), freske u kapeli Niccolina
u Vatikanu (1447-50; prizori iz života sv.
Stjepana i sv. Lovre).
- Benozzo
Gozzoli, djela: „Poklonstvo kraljeva“
u kapeli Medici u Firenzi (1456), legende
iz Starog Zavjeta u Camposantu u Pisi.
- Paolo
Uccello (1397-1475; Firenza, Urbino, Padova, Venecija), djela: freske u
Chiostro Verde u samostanu Sta Maria Novella u Firenzi (1436; slike
sa temama iz Geneze), „Sir John Hawkwood“ u katedrali u Firenzi
(1436), sat na unutrašnjem zidu pročelja katedrale u Firenzi (nakon 1436), 3
scene iz bitke kod S. Romana za
spavaću sobu Cosima Medicija (1440-56; „Svrgavanje
sienskog generala s konja“ u
Uffiziju, „Micheletto da Cortignola
napada iz pozadine“ u Louvreu, „Niccolo
da Tolentino kreće u napad“ u NG
u Londonu), „Petorica slavnih“ u
Louvreu (oko1450), „Sv. Juraj i zmaj“
u Londonu (1455), 6 prikaza na predeli u Urbinu (1467-68; „Profanacija hostije“), serija Divova
u Padovi (1440-ih; izgubljeni).
- Antonio Pisanello (1395-1455; Verona, Venecija, Mantova,
Rim, Ferrara, Firenza, Milano, Napulj), djela: „Navještenje“ na nadgrobnom spomeniku Brenzoni u S. Fermo Maggiore (1424-26), „Sv. Juraj i zmaj“ u kapeli Pellegrini
u Sta Anastasia u Veroni (1436-38), „Vizija sv. Eustahija“ u Londonu
(oko1440), „Ukazanje Djevice sv. Antunu
Opatu i sv. Jurju“ (oko1445), portreti članova obitelji d'Este (1440-44),
studije konja, krava, majmuna...
- Francesco
Squarcione (1397?-1468; Padova, Venecija), djela: „Bogorodica s Djetetom“ iz crkve del
Carmine u Padovi (oko1460), poliptih
sa sv. Jeronimom iz Chiese del Carmine u Padovi, crteži i
studije akta.
- Jacopo
Bellini (1400-1470/71; Verona, Venecija), djela: „Navještenje S. Alessandro“ u Bresciji (1444), „Bogorodica s Djetetom i Lionelo d'Este“ u Louvreu (oko 1450), 2
bilježnice sa crtežima i studijama antičke arhitekture, životinjskih i ljudskih
tijela.
- Stefano
di Giovanni di Cusolo Sassetta (1400-1450; Siena), djela: predela pale za Arte della Lano (1423-26), „Sv. Frane u slavi“ sa pale sv. Frane u Borgo Sansepolcro (1444), „Gospa ponizna“ u Zagrebu, „Susret sv. Pavla i sv. Antuna“ (1445), „Bogorodica s Djetetom i 6 anđela“ u
Louvreu (1437-44), „Stigmatizacija sv.
Franje“ u Londonu (1437-44),
- Vecchietta
- Antonio
Vivarini
- Bartolomeo
Vivarini (1432-1499), djela: triptih „Sv.
Marko između sv. Ivana Krstitelja, sv. Jeronima, sv. Nikole Barijskog i sv.
Pavla“ u S. Maria Gloriosa dei Frari
u Veneciji (1474).
Slikarstvo 2. generacije slikara (rođ. oko 1445. g.)
-
MONUMENTALNA STRUJA:
- Andrea
Mantegna (1431-1506; Padova, Verona, Mantova), djela: freske u kapeli Ovetari u Eremitanskoj crkvi u Padovi (1450-57; „Sv. Jakova vode na pogubljenje“, „Pogubljenje sv. Jakova“), pala „San
Zeno“ u Veroni (1456-60), 2 sv.
Sebastijana u Louvreu (1480) i Beču, freske u Camera Picta u Castel Nuovo
u Mantovi (1465-74; prizori sa dvora Ludovica Gonzage, okulus), „Madonna della Vittoria“ u Louvreu (1496), „Parnas“
u Louvreu (1495), „Sv. Juraj“ u
Veneciji (1467), „Mrtvi Krist“ u
Milanu (1500), „Sv. Obitelj“, „Smrt
Bogorodice“, „Scipionov trijumf“
u Londonu (oko1500).
- Giovanni
Bellini (1432?-1516; mletačka republika), djela: „Mrtvi Krist s Gospom i sv. Ivanom Evanđelistom“ u Breri (1470), pala „Pesaro“ u Pesaru (sred. 1470-ih), pala „S. Giobbe“ u Veneciji (1485-87), „Madonna degli Alberetti“ u Veneciji (1487), „Bogorodica s Djetetom“ u Breri (1510), „Madona i Dijete sa sv. Ivanom Krstiteljem i jednom sveticom“ u
Accademiji u Veneciji (oko 1504), pala „S.
Zaccaria“ (1505; sacra conversazione), „Sveta
Alegorija“ u Uffiziju (1505), portreti.
- Antonello
da Messina (1431?-1479; Messina, Palermo, Venecija, Milano), djela: „Salvator Mundi“ u Londonu (1465),
poliptih „S. Gregorio“ u Messini
(1473), „Madona Navještenja“ u
Palermu (1474), pala „S. Cassiano“ u
Beču (1475), „Sv. Sebastijan“ u
Dresdenu (oko 1476), „Raspeće“
(1425-60), portreti.
- Melozzo
da Forli (1438-1494; Rim, Urbino), djela: „Sixto IV. imenuje Platina perfektom“ u Vatikanu (1475-77), „Quirinale“.
- Antonio
del Pollaiuolo (1431-1498; Toscana), djela: „Mučenje sv. Sebastijana“ u Londonu (1473-75), „Heraklo i Antej“ u Uffiziju (1470), „Bitka deset aktova“, „Prudentia“,
„David“ u Berlinu.
- Domenico
Ghirlandaio (1449/50-1494; Toscana, Rim), djela: fresko ciklus Život sv. Fine u San Gimignano
(oko1475), „Sv. Jeronim“ i „Posljednja večera“ u Ognissanti u Firenzi (1480), „Posljednja večera“ u refektoriju
samostana S. Marco u Firenzi, „Poziv sv. Petra i sv. Andrije“ u Sixtinskoj
kapeli u Rimu (1481-82), „Uomini
Famosi“ u Sali dei Gigli u Palazzo Vecchio u Firenzi (1482-85), „Poklonstvo
pastira“ i „Honorije III. potvrđuje
franjevački red“ u kapeli Sassetti
u Sta Trinita u Firenzi (1484-85),
freske u kapeli Tornabuori u koru
crkve Sta Maria Novella u Firenzi
(1486-90; prizori iz života Marije i sv. Ivana Krstitelja; „Rođenje Marijino“, „Vizitacija“, „Zaruke“,
„Navještenje anđela Zahariji“), „Starac
i unuk“ u Louvreu (1490).
- Luca
Signorelli (1450-1523; umbrijska škola, Toscana, Orvietto,Umbrija, Rim),
djela: „Bičevanje“ u Breri (1480), „Madona s Djetetom“ u Uffiziju (1480-e),
freske u kapeli S. Brizio u katedrali
u Orviettu (1499-1503; „Pojava antikrista“, „Uskrsnuće mrtvih“, „Prokleti i Blaženi“), „Krist na križu sa Marijom Magdalenom“ u
Uffiziju.
- Leonardo
da Vinci (1452-1519; Firenza, Milano, Mantova, Venecija, Rim,
Francuska), djela: anđeo na Verocchijevom „Krštenju“
u Uffiziju (1472-75), „Madona s
karanfilom“ u Munchenu (1475), „Navještenje“
u Uffiziju (1472-75), „Madonna Benois“
u St. Petersburgu (1475-78), „Ginerva de'Benci“
u Washingtonu (1478-80), „Sv. Jeronim“
u Rimu (1480-82), „Poklonstvo kraljeva“
u Uffiziju (1481-82), „Madona u špilji“
u Louvreu (1483-86), „Madona u špilji“
u Londonu (1493-1508), „Dama s hermelinom“ u Krakovu (1490), „Posljednja večera“ u Sta Maria delle Grazie u Milanu
(1495-98), „Bogorodica s Djetetom i sv.
Anom“ u Louvreu (1502-16), „Mona Lisa“
u Louvreu (1503-06), „Sv. Ivan Krstitelj“ u Louvreu (1513-16), „Sv. Ivan Krstitelj u odjeći Bakha“ u
Louvreu (1513-16), tisuće studija i crteža.
- Piero
di Cosimo (1461-1521; Firenza), djela: „Vizitacija“
u Washingtonu (1489-90), „Utjelovljenje
sa svecima“ u Uffiziju (1505), „Perzej i Andromeda“ u Uffiziju (1515), „Venera i Mars“ u Berlinu, „Simonetta“ u Chantillyu, portreti.
-
LIRSKA STRUJA:
- Andrea
Verrochio (1436-1488; Toscana),djela: „Krštenje“
u Uffiziju (1470-88), pala „Pistoia“
(1445).
- Sandro
Botticelli (1455-1510; Firenza, Rim), djela: „Alegorija snage“ u Uffiziju (1470), „Poklonstvo kraljeva“ u
Uffiziju (1475), freske u Sixtinskoj
kapeli u Rimu (1481-82; „Mojsije u
Egiptu“, „Mojsije u pustinji“, „Kažnjavanje Kore i Aronovih sinova“, „Kristovo iskušenje“), „Primavera“ u Uffiziju (1479-81), „Rođenje Venere“ u Uffiziju (1483), „Atena Pallada i Kentaur“ (1482-83), „Mandonna Magnificat“ u Uffiziju (1485),
„Oplakivanje“ u Milanu i Munchenu (1490-e),
„Poklonstvo kraljeva“ u Londonu, te
još dva Poklonstva kraljeva, „Bogorodica
sa šipkom“, „Madona s Djetetom i šest
svetaca“ (oko1470), „Venera i Mars“
u Londonu (oko 1483), „Apelova kletva“,
„Mistično rođenje“ u Londonu (1501), „Bogorodica sa svecima“ u Accademiji u Firenzi, „Bogorodica sa sv. Ivanom Krstiteljem i sv.
Ivanom Evanđelistom“ u Berlinu, portreti.
- Filippino
Lippi (1457-1504; Toscana, Rim), djela: pala „Četiri sveca“ u San Michele u Lucci (1483), „Vizija sv. Bernardina“ u Badiji
u Firenzi (oko 1485), dovršava Massaciove freske u kapeli Brancacci (1484; „Oživljavanje
Teofilovog sina i sv. Petar na prijestolju“, „Suđenje i mučenje sv. Petra“), freske u kapeli Carrafa u Sta Maria sopra
Minerva u Rimu (1489-93; obitelj Carrafa sudjeluje u događajima iz života sv. Dominika), prizori iz života sv. Filipa u kapeli Strozzi u Sta Maria Novella
u Firenzi (1500-02), „Alegorija muzike“
u Berlinu, „Bogorodica s anđelima“ u
Firenzi, „Obožavanje Djeteta“ u Edinburghu.
- Francesco
di Giorgio Martini (1439-1501; Siena, Urbino, Napulj, Cortona), djela: „Krunjenje Djevice“ u Sieni (1472), „Rođenje“ u Sieni (1475).
- Pietro
Perugino (1452-1523; Firenza, Peruggia, Rim), djela: freske u Sixtinskoj kapeli u Rimu (1481-82; 3
sačuvana i 3 uništena prizora; „Predaja
ključeva sv. Petru“, „Krštenje“,
„Mojsije u Egiptu i drugo obrezanje“), „Gospa sa sv. Ivanom Krstiteljem
i sv. Sebastijanom“ u Uffiziju (1493), „Sv.
Sebastijan“ u Louvreu (1495), „Oplakivanje
Krista“ u palači Pitti u Firenzi (1495), freske u Collegio del Cambio u
Perugiji (1496-1500; „Alegorije i Heroji“,
„Bog Otac s prorocima i sibilama“), „Bitka Ljubavi i Kreposti“ u Louvreu (1505), portret Francesca dell'Opera u Uffiziju, „Apolon i Marsija“ u Louvreu, portretist.
- Pinturicchio
(1460-1513; umbrijska škola, Rim, Siena), djela: „Smrt sv. Bernardina“ u kapeli Buffalini
u Sta Maria Aracoeli u Rimu (kasne
1480-e), freske u Appartmento Borgia
u Vatikanu (1493-95; oslikani svod; „Aritmetika“,
„Suzana i starci“), freske u kapeli Liberia u sienskoj katedrali (1506;
prizori iz života pape Pia II.), „Navještenje“ u Sta Maria Maggiore u Spellu (1501).
- Cosme
Tura (1430-1495; Ferrara), djela: „Alegorijska
figura“ u Londonu (1460-63), oslikane vratnice orgulja u katedrali u
Ferrari (1469; „Navještenje“, „Sv. Juraj i zmaj“), poliptih „Roverella“ (1475-76), „Pieta“ u Beču (1475), freske u palači Schifanoia u Ferrari (1470-71; palaču
oslikava osim njega i Ercole de Roberti,
te Francesco del Cossa; prizori iz
antičke mitologije vezani uz određeni mjesec).
- Marco
Zoppo
- Carlo
Crivelli
- Vittore
Crivelli, djela: „Bogorodica“ za
crkvu sv. Lovre u Šibeniku (sada u Muzeju grada Šibenika), dijelovi jednog
poliptiha u rapskoj crkvi sv. Antuna
opata.
- Gentile
Bellini (1429-1507; mletačka republika), djela: „Procesija na Tijelovo“ u Accademiji
u Veneciji (1496), „Čudo s križem“,
portretist društvenog života Venecije.
- Vittore
Carpaccio (1460-1525; Venecija), djela: ciklus iz života sv. Uršule u Accademiji u Veneciji (1490; prizori iz života svetice; „Dolazak engleskog ambasadora“, „Engleski ambasador na dvoru u Bretagni“, „Otpuštanje engleskog ambasadora“, „San sv. Uršule“, „Hodočasnici
pred papom“, „Hodočasnici u Kolnu“,
„Mučeništvo i smrt sv. Uršule“, „Apoteoza sv. Uršule“), ciklus u Scuoli dei San Giorgio de Schiavoni (1502; prizori iz života sv. Jeronima, sv. Tripuna i sv. Jurja), ciklus u Scuoli dei Albanesi, ciklus u Scuoli di
San Stefano, „Disputa sv. Stjepana“
u Breri (1504), „Meditacija o Kristovoj
smrti“ u New Yorku (1505), „Prikazivanje u hramu“ u Accademiji u
Veneciji, poliptih s oltara sv. Martina
iz zadarske katedrale (konac 15. st.), nastavljač portreta grada.
Slikarstvo 3. generacije slikara (rođ. oko 1480.
g.)
-
MONUMENTALNA STRUJA:
- Fra
Bartolomeo (1473-1517; firentinska škola, Firenza, Lucca, Venecija, Rim),
djela: „Savonarola“ u S. Marco u
Firenzi (1498), „Posljednji sud“ u S. Marco u Firenzi (1499), „Vizija sv. Bernarda“ u palači Pitti u Firenzi (1504-07), „Bog Otac sa sv. Katarinom Sienskom i sv.
Marijom Magdalenom“ u Lucci (1509), „Zaruke
sv. Katarine“ u Louvreu (1511), „Madonna Misericordia“ u Lucci (1515), „Madonna“ iz Besancona (oko 1512; „Sv. Sebastijan“), „Izaija“ u Accademiji u
Firenzi (1516), „Salvator Mundi“ u
palači Pitti u Firenzi (1516), „Oplakivanje“ u Uffiziju (1515).
- Andrea
del Sarto (1486-1530; firentinska škola, Firenza, Fontainebleau),
djela: freske u predvorju crkve Sta
Annunziata u Firenzi (1516; 5 prizora iz života sv. Filippa Benizzija, te „Rođenje
Djevice“ i „Pohod kraljeva“),
monokromne freske u klaustru „bosonogih“
u blizini crkve sv. Marka (1511-20-e;
prizori iz života sv. Ivana Krstitelja:
„Krštenje Kristovo“, „Krštenje puka“, „Mučenje sv. Ivana Krstitelja“,
„Propovijedanje sv. Ivana Krstitelja“...),
2 Naviještenja u palači Pitti, „Madonna delle'Arpie“ u Uffiziju (1517),
„Disputa o Trojstvu“ u palači Pitti u Firenzi (1517), „Caritas“ u Louvreu (1518), „Oplakivanje“
u palači Pitti u Firenzi (1524), „Bogorodica sa svecima“ u palači Pitti
(1524), oslikana luneta u Chiostro dei
morti u Sta Annunziata u Firenzi
(1525; „Madonna del Sacco“), „Sveti Ivan Krstitelj“, 2 Uznesenja u palači Pitti, „Autoportret“ u
Uffiziju, „Bogorodica“ u Berlinu
(1528).
- Michelangelo
Buonarroti (1475-1564; Firenza, Rim), djela: „Tondo Donni“ u Uffiziju (1504-05), svod Sikstinske kapele u Rimu (1508-12; u sredini 9 prizora iz Geneze: „Noino pijanstvo“, „Potop“, „Noa prinosi žrtvu“, „Pad i izgon“,
„Stvaranje Eve“, „Stvaranje Adama“, „Odvajanje zemlje od vode“, „Stvaranje
sunca, mjeseca i biljaka“, „Odvajanje svijetla od tame“; uokolo su prikazi
8 proroka i 12 sibila; u trokutima su prikazi Kristovih predaka), „Posljednji
sud“ u Sikstinskoj kapeli u Rimu
(1534-41), freske u kapeli Paolina u
Rimu (1542-50; „Obračenje sv. Pavla“,
„Mučenje sv. Petra“).
- Raffael
(1483-1520; Urbino, Perugia, Firenza, Rim), djela: pala „Castello“ u Londonu (1503), „Zaruke
Djevice“ u Breri (1504), „Tri gracije“
u Chantilyu (1505-06), „Polaganje u grob“
za crkvu u Perugiji (1507), „Madonna Granduca“ u palači Pitti u Firenzi (1505), „Madona
s grdelinom“ u Uffiziju (1505-06), „La
belle Jardiniere“ u Louvreu
(1507), „Madonna dei Tempi“ u
Munchenu (1507-1508), „Madonna Cowper“
velika i mala u Londonu, „Alba Madonna“
u Washingtonu (1509), „Madonna Franje I.“
u Louvreu, Stanza della Segnatura u
Vatikanu (1509-11; oslikani svod sa tondima: „Religija“, „Filozofija“, „Poezija“, „Pravda“; oslikani zidovi sa
velikim prizorima, te panelima ispod njih: „Disputa“,
„Atenska škola“, „Parnas“, „Jurisprudentia“-?),
freska „Galatea“ u vili Farnese u Rimu (1511), „Madonna di Foligno“ u Vatikanu
(1511-12), „Sv. Cecilija“ u Bologni,
„Sikstinska Madonna“ u Dresdenu
(1512-13; Bogorodica s Djetetom, sv. Barbara i papa Sixto II.+2 anđela pri dnu),
Heliodorova stanza (1512-13; „Izgon Heliodora iz hrama“, „Misa u Bolseni“,
„Oslobađanje sv. Petra“, „Susret Leona I. s Atilom“-dvojba), Stanza
dell'Incendio di Borg („Požar u Borgu“- dvojba), Konstantinova stanza (1520-24; raffaelovi učenici), „Madonna della Sedia“ (1518), portret Julija II. u Uffiziju, portret Tommasa Inghiramija, portret Baldassara Castiglionea u Louvreu
(1515), portret Donne Velate u
Firenzi (1516), „Papa Lav X. sa nećacima“
u Louvreu (1517-18), portret kardinala u Pradu (1510), „Transfiguracija“ u Vatikanu (1518-20; dovršili njegovi učenici), sedam
kartona za goblene („Čudotvorni ribolov“,
„Pasi ovce moje“, „Iscjeljivanje bogalja“, „Smrt Ananijeva“, „Osljepljenje
Elimasa“, „Žrtva u Listri“, „Pavlova propovijed u Ateni“), portreti,
oltarne slike.
- Sebastiano
del Piombo (1485-1547; Venecija, Rim), djela: pala „S. Giovanni Crisostomo“ u Veneciji
(1509), „Polifem“ u Farnesini u Rimu
(1511), „Smrt Adonisa“ u Uffiziju
(1511-12), „Bičevanje“ u S. Pietro in Montorio u Rimu, „Oplakivanje“
u Viterbu (1517-18), „Lazarovo uskrsnuće“
u Londonu (1517-18), „Pohođenje Marijino“
u Louvreu, „Papa Klement VII.“ u
Napulju (1526), portret guslača u Parizu, „Dorotea“
u Berlinu, portretist.
-
Baldassare Peruzzi
(1481-1535; Rim).
- Giorgione
(1477-1510; Castelfranco, Venecija), djela: pala „Castelfranco“ u župnoj crkvi S.
Liberale u Castelfrancu (1500-02), „Laura“
u Beču (1506), „Oluja“ u Accademiji u Veneciji (1506), „Venera“ u Dresdenu (1509), „Tri filozofa“ u Beču (1510), „Sveta Obitelj“ (1500), „Madona koja čita“ u Oxfordu, sa Tizianom
radi na ukrašavanju vanjskih zidova na Fondaco
dei Tedeschi (1508).
- Palma
Stariji (1480-1515?; Venecija), djela: „Sibila“
u Windsoru (prije 1520), „La Bionda“
u Londonu (1520), „Judita“ u
Uffiziju, „La Bella“ u Madridu
(1525), „Tri sestre“ u Dresdenu
(1520), „Sacra Conversazione“ u Accademiji
u Veneciji (1525).
- Tizian
(1477/78 ili 1488/90-1576; Venecija, Padova, Ferrara, Bologna, Urbino, Rim,
Augsburg, Firenza, Brescia), djela: 3 freske u Scuola di Santo u Padovi (1511; „Čudo sv. Ante“), „Noli me
tangere“ u Londonu (1511-12), freska u Scala
del Gran Cousiglio u Duždevoj palači
u Veneciji (poč. 1513), „Sveta Obitelj sa donatorom“ u Munchenu
(1513-14), „Sveta i Profana ljubav“ u
Rimu (1514), „Flora“ u Uffiziju
(1515), „Assunta“ u crkvi Sta Maria dei Frari u Veneciji (1516-18;
u apsidi crkve-„Uznesenje Marijino“),
pala „Pesaro“ u S. Maria dei Frari u Veneciji(1519-26), pala „Gozze“ za S. Francesco u
Anconi (1520), „Štovanje Venere“ u
Madridu (1518-19), „Tri doba muškarca“
u Edinburghu (1522), „Bakho i Arijadna“
u Washingtonu (1520-23), „Bakanal
Adrijanaca“ u Pradu (1523-24), „Polaganje
u grob“ u Louvreu (1525-30), pala „Sv.
Petra mučenika“ u St. Giovanne e Paolo (1530; uništena),
radovi za della Rovere u Urbinu (1532), „Venera
Urbinska“, „Marija Magdalena pokajnica“ u palači Pitti u Firenzi (1531-33), „Portret
Karla V. sa psom“ u Pradu (1533), mural u Scala del Gran Cousiglio (1538; uništen), „Krunjenje trnovom krunom“ u Louvreu (oko 1545), „Karlo V. na konju“ u Pradu (1548), „Pavao III. sa unucima“ u Napulju (1546),
„Mučenje sv. Lovre“ u Veneciji (1551), „Venera“
u Uffiziju, „Venera s orguljašem“ u
Berlinu (1548-50), „Dijana i Akteon“
u Edinburghu (1559), serija „Poezija“
(poč. 1553), „Danaja“ u Pradu
(1553-54), „Venera i Adonis“ u Pradu
(1553-54), „Otmica Europe“ u Bostonu
(1555), „Venera sa zrcalom“ (1555), „Posljednja večera“ u Escorialu (1557), stropni oslik za Gradsku vijećnicu u Bresciji (1558?), „Alegorija vremena“ (1565-70), „Sv. Sebastijan“ u St. Petersburgu
(1570), „Krunjenje trnovom krunom“ u Munchenu (1570-76), „Pieta“ u Accademiji u Veneciji (1575-76), „Sv. Jeronim“ u Breri, portreti.
-
LIRSKA STRUJA:
- Lorenzo
Lotto (1480-1557; Venecija, Treviso, Rim, Bergamo, Ancona, Loretto), djela:
„Bogorodica s Djetetom i sv. Petrom Mučenikom“ u Napulju (1503), portret Bernarda Rossija u Napulju (1505), „Alegorija“ u Washingtonu (1505), pala „Sta Cristina al Tivarone“ u Trevisu (oko
1505), „Sv. Jeronim u pustinji“ u Louvreu (1506), poliptih sv. Dominika u Comu (1506-08), poliptih
„Recauti“ (1508), „Sveta Obitelj“ u Princetonu (1512), „Suzana
i starci“ u Uffiziju (1517), pala „Sta
Spirito“ u Bergamu (1521), pala „S.
Bernardo“ (1521), „Rođenje“ u
Washingtonu (1523), „Bogorodica s
Djetetom i sv. Jeronimom i sv. Ante“
(1525), portret splitskog biskupa Tome
Nigrisa u Franjevačkom samostanu
na Poljudu u Splitu (1527), „Izdaja
Krista“ u Louvreu (1530), „Venera i
Kupidon“ u New Yorku (1540).
- Correggio
(1494-1534; Emilia-Romagna, Parma, Rim), djela: „Madonna di S. Francesco“ u Dresdenu (1514-15), „Noli me tangere“ u Pradu (1520), oslik
svoda u refektoriju samostana Camera di
S. Paolo u Parmi (tondi, monokromni prikazi alegorija), freske u kupoli
kapele S. Giovanni Evangelista u
Parmi (1520-23; „Ivan ulazi u nebo“),
freske u kupoli katedrale u Parmi (1522-29; „Uznesenje Djevice“), „Il
Giorno“ u Parmi (1525-28; „Bogorodica
s Djetetom, sv. Jeronimom i sv. Marija
Magdalena“), „La Notte“ u
Dresdenu (1528; „Rođenje“), „Obuka Kupida“ u Londonu (1528), „Venera s kupidom i Satirom“ u Louvreu
(1528), „Leda“ u Berlinu (1531-33), „Otmica Ganimeda“ u Beču (1531), „Danaja“ u Rimu (1531), „Jupiter i Ija“ u Beču (1532).
- Parmigianino
(1503-1540; Parma, Rim, Bologna), djela: „Krštenje“
u Berlinu (1519), „Autoportret“ u
Beču (1523), „Odmor na bijegu u Egipat“
u Pradu (1524), „Gospa sa sv. Ivanom
Krstiteljem i sv. Jeronimom“ u
Londonu (1525), „Kupidon priprema luk“
u Beču (1523), „Bogorodica s Djetetom“
u Rimu (1525), „Gospa sa svecima“ u
Uffiziju (1530), „Gospa dugog vrata“
u Uffiziju (1535), radio anđele na kupoli katedrale u Parmi (kao Correggiov
učenik), freske u Rocca di San Vitale
u Fontanellatu (oko 1522; „Mit o Dijani i
Akteonu“), bakrorezac, manirist.
- Domenico
Beccafumi (1484-1551; Siena), djela: triptih sv. Trojstva u Sieni (1513), „Stigmatizacija
Katarine Sienske“ u Sieni (1515), „Mojsije i zlatno tele“ u katedrali u
Pisi (1535-57), „Pad anđela“, „Bogorodičino rođenje“ u Sieni (1540-43),
manirist.
- Rosso
Fiorentino (1495-1540; Toscana, Rim, Umbrija, Venecija, Fontainebleau),
djela: „Uznesenje Djevice“ u predvorju SS. Annunziate u Firenzi (1517), „Sacra Converzasione“ u Uffiziju (1518),
„Skidanje s križa“ u Volterri (1521), pala „Dei“ u palači Pitti u
Firenzi (1522), „Zaruke Djevice“ u San Lorenzo u Firenzi (1523), „Mojsije i Jetrove kćeri“ u Uffiziju
(1523), „Uskrsnuće“ u katedrali u
Castellu (1528-30), „Bogorodica u slavi“
u St. Petersburgu, „Pieta“ u Louvreu
(1530-35), 1530-ih odlazi u Francusku na dvor Francoisa I. i radi kao
štuko-dekorater (Galerija Francoisa I.,
Fontainebleau), vodeći manirist.
- Jacopo
Pontormo (1494-1557; firentinska škola, Firenza), djela: „Vizitacija“ u atriju SS. Annunziate u Firenzi (1514-16), pala
„Pucci“ u S. Michele Visdomini u Firenzi (1518), freske u Villi Medici u Pogio e Caiano (1519-21;
ilustracije antičkih mitova), „Skidanje s
križa“ u Sta Felicita u Firenzi
(1525), „Marijin pohod Elizabeti“ u Carmignanu (1528), „Sacra Converzasione“ u
Louvreu (1529), „Mučenje sv. Maura“ u
palači Pitti u Firenzi (1531), portret
Cosima Starijeg u Uffiziju (1520), „Mladić
s helebardom“ (1530), freske u Capella
Copponi u Sta Felicita u Firenzi
(1527-28; „Navještenje“, „Sv. Ivan“),
oslikao kapelu Medici u San Lorenzu, manirist.
- Agnolo
Bronzino, djela: „Krist u predvorju
pakla“ u Uffiziju, „Alegorija“ u
Londonu (1546), „Laura Battiferri“ u
Firenzi (1560), sjajan portretist, dvorski slikar Medičejaca u Firenzi;
manirist.
- Pellegrino
Tibaldi, djela: „Jaslice“ u
Vaduzu, dekoracija u Sala Paolina u
Rimu (poč. 1545), manirist.
- Jacopo Robusti Tintoretto
(1518-1594; Venecija), djela: slike za Scuola
Grande di San Marco u Veneciji, slike za Scula Grande di San Rocco u Veneciji („Na Mojsijevu zapovijed voda izvire iz stijene“ 1575-77; „Posljednja večera“ 1579-81; „Kristovo uzašašće“, „Raspeće“), „Posljednja večera“ u San Giorgio Maggiore u Veneciji (1592-94), slike
za Duždevu palaču u Veneciji, „Posljednji sud“ u crkvi Madonna dell'Orto, „Pronalaženje tijela sv. Marka“
u Breri, „Odnošenje tijela sv. Marka“
u Accademiji u Veneciji (1562), „Suzana i starci“ u Beču(oko 1570), „Krist i preljubnica“ (1545-58), manirist.
- Paolo
Callari Veronese (1528-1588; Venecija), djela: ciklus fresaka za vilu Barbaro u Maseru, stropne slike u Duždevoj palači u Veneciji („Otmica Europe“ oko 1580), „Svadba u Kani“ u Louvreu (1563), „Gozba u kući Levijevoj“ u Accademiji u Veneciji (1573), „Alegorije ljubavi“ (1575), niz „Posljednjih
večera“.
FLANDRIJA I NIZOZEMSKA
15. stoljeće
Slikarstvo:
- majstor
iz Flemallea
- Hubert
van Eyck
- Jan
van Eyck (1390-1441), djela: „Zaručnici
Arnolfini“ u Londonu (1434), „Madonna
kancelara Rolina“ u Louvreu (1436), „Madonna
van der Paelea“ u Bruggeu (1436), „Gentski
poliptih“ u crkvi sv. Bavona u
Gentu (1432; „Jaganjac Božji“; započeo
ga je njegov brat Hubert), portreti.
- Robert
Campin, djela: „Portret gospođe“
u Londonu (1420-30).
- Petrus
Christus
- Rogier
van der Weyden (1400-1464), djela: „Skidanje
s križa“ u Pradu (1440), poliptih „Posljednji
sud“ u Beauneu (1444-48), „Madona iz
San Luce“, portreti.
- Dieric
Bouts, djela: retabl u crkvi sv.
Petra u Louvainu(1468; sakramenti sv. Petra; „Posljednja večera“).
- Justus
van Gent
- Hugo
van der Goes (1435-1482), djela: „Portinari
Oltar“ u Uffiziju (1475).
- Hans
Memling (1440-1494), djela: „Muka sv. Sebastijana“ u Louvreu (oko
1490), portreti.
- Hieronymus
Bosch (1450-1516), djela: triptih „Vrt
ovozemaljskih užitaka“ u Pradu (1503-04).
16. stoljeće
Arhitektura:
- Tommaso
Vincidor da Bologna, djela: dvorište dvorca Brede (1536-38).
- Herman
van Herengrave, djela Gradska
vijećnica u Nijmegenu (1554).
- Cornelis
Floris de Vriendt (1514-1575), djela: Gradska
vijećnica u Antwerpenu (1561-1566), grobnica
danskog kralja Kristijana III. u katedrali u Roskildeu (1568-75).
- Lieven
de Key (1560-1627), djela: pročelje gradske
vijećnice u Leydenu (1597).
- Hans
van Steenwinkel st. (1545-1601), Laurens
van Steenwinkel (1585-1620), Hans
van Stenwinkel ml. (1587-1630) i
Caspar Bogaert, djela: dvorac Frederiksborg blizu Hilleroda u Danskoj
(1602-1625).
Slikarstvo:
- Quentin
Massys (1466-1530), djela: „Portret
Erazma Roterdamskog“ u Rimu (1517), „Novčar
i njegova žena“ u Louvreu (1514), portreti.
- Lucas
van Leyden (1494-1533), djela: triptih „Posljednji
sud“ u Leydenu (1526), bakrorezi.
- Joachim
Patenier (1475-1524), djela: „Raj i
Pakao“ u Pradu .
- Jan
Swart van Groeningen (1490-1533), djela: „Sveti Ivan Krstitelj propovijeda ispaštanje“ u Munchenu (1528-30).
- Pieter
Bruegel st. (1525-1569), djela: „Košnja
sijena“ u Pragu, „Slijepa slijepca
vodi „ u Napulju (1568), „Lovci u
snijegu“ u Beču (1565), „Dječje igre“
u Beču (1560), „Žetva“ u New Yorku
(1565), „Povratak stada“ u Beču
(1565).
- Jan
van Scorel (1495-1562), djela: „Marija
Magdalena“ u Amsterdamu.
- Jan
Gossaert Mabuse ( 1478-1532), djela: „Danaja“
u Munchenu (1527).
- Anthonis
Mor (1517-1576), portretist.
- Cornelis
Ketel (1548-1616), djela: „Četa
kapetana Rosecransa i poručnika Pauwa“ u Amsterdamu (1588).
- Pieter
Aertsen (1508-1575), djela: „Ples nad
jajima“ u Asterdamu (1557).
- Maerten
van Heemskerck (1498-1574), djela: „Obiteljski
portret“ u Kasselu (oko 1532), „Krist
okrunjen trnovom krunom“ u Haarlemu.
- Cornelis
Cornelisz van Haarlem (1562-1638), djela: „Betlehemski pokolj“ u Haarlemu (1591).
- Joachim
Wtewael (1566-1638), djela: „Svadba
Peleja i Tetide“ u Munchenu.
- Abraham
Bloemart (1564-1651), djela: „Judita
pokazuje narodu Holofernovu glavu“ u Beču (1593).
- Jan
Bruegel st. (1568-1625), djela: „Alegorija
Zemlje: Zemaljski raj“ u Louvremu (1621).
- Gilis
van Coninxloo (1544-1607), djela: „Šumski
pejzaž s lovcima na čaplje“ u Speyeru (1605).
- Ambrosius
Bosschaert st. (1573-1621), mrtve prirode.
- Maerten
de Vos (1532-1603).
Kiparstvo:
- Jan
Terwen (1511-1589), djela: korske klupe u Dordrechtu (1538-41).
- Conrad
Meit (1475-1551), alabastrene figurice.
- Jehan
Mone, djela: nadgrobni spomenik
Engelberta II. od Nassau-Brede i njegove žene Cimburge od Badena u Bredi
(1530).
- Hendrik
de Keyser (1565-1621), djela: kipovi na grobnici
Vilima Oranskog u Delftu (1614-21; „Sloboda“
i „Pravda“).
NJEMAČKA
15. stoljeće
Slikarstvo:
- Martin
Schongauer (1453-1491), djela: „Sveta
Obitelj“ u Beču.
- Stephan
Lochner (1410-1451)
- Conrad
Witz (1400-1446), djela: „Čudesni
ulov“ u Ženevi (1444), radio i u skulpturi.
- Michael
Pacher
- Hans
Holbein st. (1465-1524), djela: „Sebastijanov
oltar“ u Munchenu (1516).
Kiparstvo:
- Jorg
Muscat (1450-1527), djela: portretno
poprsje cara Maximilijana I. u Beču.
- Peter
Vischer st. (1460-1529), djela: kralj
Teodorik s nadgrobnog spomenika Maximilijana I. u dvorskoj crkvi u
Innsbrucku.
16. stoljeće
Arhitektura:
- dvorac u Heidelbergu, pročelje kneževske
palače u Wismaru, dvorište s kolonadom u Residenzu u Landshutu (oko 1536-43; Sigismondo, Antonio i Bernardo
Mantovano).
- Hans
Vredeman de Vries (1527-1604), izrađivao nacrte za arhitektonske ukrase.
- Balthasar
Kircher, djela: istočna strana Doma
suknarskog ceha u Brunswicku (1591).
- Anthosis
van Opbergen (1543-1611), djela: veliki Arsenal
u Gdanjsku (1601-1605).
Slikarstvo:
- Albrecht
Durer (1471-1528), djela: „Krajolik
u južnom Tirolu“ u Oxfordu (1495), „Autoportret“
u Munchenu (1500), „Bogorodica od
Ružarija“ u Pragu (1506), „Adam i Eva“
u Pradu (1507), „Trojstvo“ (1511), „Četiri apostola“ u Munchenu (1526), ciklusi drvoreza „Muka“ (1509-11) i „Marijin
život“, serije drvoreza i bakroreza.
- Ludwig
Refinger (1510-1549), djela: „Marko
Kurcije se žrtvuje“ u Munchenu.
- Albrecht
Altdorfer (1480-1538), djela: „Alexandrova
bitka“ u Munchenu (1529), „Dunavski
pejzaž s dvorcem Worth“ u
Munchenu (1520-25), „Raspeće“ u
Kasselu (1511), „Odmor na bijegu u Egipat“
u Berlinu (1510).
- Wolf
Huber (1480-1553), djela: „Krist na
maslinskoj gori“ u Munchenu (oko 1530).
- Cristoph
Amberger (1505-1562), portreti.
- Barthel
Beham (1502-1540), portreti.
- Hans
Holbein ml. (1497-1543), djela: „Mrtvi
Krist“ u Baselu (1522).
- Matthias
Grunewald, djela: „Raspeće“ u Washingtonu“ (1511-12).
- Lukas
Cranach st. (1472-1553), djela: „Tri
saxonska izborna kneza“ u Hamburgu (1535), „Heraklo i Omfala“ u
Brunswicku (1537).
- Lucas
Cranach ml. (1515-1586), djela: „Venera
i Amor“ u Munchenu (1540).
- Hans
Baldung Grien (1484-1545), djela: „Alegorija
ispraznosti zemaljskog života“ u Beču (1510).
- Hermann
tom Ring (1521-1596), djela: „Dvostruki
portret Ermengarde i Walburge von Reitberg“ u Musteru.
- Bartholomeus
Spranger (1546-1611), djela: „Heraklo
i Omfala“ u Beču, „Pobjeda Znanja nad
Neznanjem“ u Beču.
- Hans
von Aachen (1552-1615), djela: „Jupiter
grli Antiopu“ u Beču.
- Giuseppe
Arcimboldo (1527-1593), djela: serija „Četiri
elementa“ (1566) .
- Pieter
de Witte, portreti.
Kiparstvo:
-
Tilman Riemenschneider
(1460-1531).
-
Peter Vischer ml. (1487-1528),
djela: reljef „Orfej i Euridika“ u
Hamburgu (1515-20).
-
Peter Flotner (1490-1546), djela: Fontana Apolon u Nurnbergu (1532).
-
Loy Hering (1484-1555), djela: spomenik sv. Wilibaldu u katedrali u
Eishstattu (1514).
-
Adriaen de Vries (1560-1627), djela:
Heraklova fontana u Augsburgu
(1596-1602).
FRANCUSKA
15. stoljeće
Slikarstvo:
- braća Limbourg, minijaturisti.
- Jean
Fouquet (1415-1480), djela: „Francuski
kralj Karlo VII.“ u Louvreu, „Melunski
diptih“ (oko1450), minijature Antiquites
judaiques, također i minijaturist.
16. stoljeće
Arhitektura:
- stubište dvorca Blois (1515-24), dvorac Chambord
(1519-40), Hotel d'Ecoville, dvorac Ancy-le-Franc (Sebastiano Serlio), dvorac Chenonceaux.
- Pierre
Lescot (1500-1578), djela: dvorište palače Louvre u Parizu (poč. 1546).
- Gilles
de Breton, djela: dvorac Fontainebleau
(u ukrašavanju su sudjelovali talijani Rosso,
Primaticcio, Luca Penni, Niccolo
dell'Abbate, Francesco Salviati,
Sebastiano Serlio i Cellini).
Slikarstvo:
- u Francusku dolaze Rosso Fiorentino, Francesco Primaticcio
i Sebastiano Serlio iz Italije.
- fontainebleauška
škola.
- Jean
Clouet, djela: „Franjo I.“ u
Louvreu (1535).
- Jean
Cousin st., djela: „Eva prima Pandora“
(oko 1550).
- Francois
Clouet (1505-1572), portreti.
- Antoine
Caron (1520-1599), djela: „Car August
i Sibila Tiburska“ u Louvreu (oko 1580).
- Jacques
Bellange, djela: „Herodova gozba“
u Munchenu, „Tri Marije na Kristovu grobu“
(oko 1620; bakrorez).
- Toussaint
Dubreuil (1561-1602), djela: „Prinošenje
žrtve“ u Louvreu(oko 1602).
Kiparstvo:
- Antonio
(1479-1519) i Giovanni (1485-1549) Giusti, djela: grobnica Luja XII. i Ane Bretonske u opatijskoj crkvi St. Denis u Parizu (1515-31).
- Philibert
Delorme (1510-1570), djela: grobnica
Franje I. i Klaudije Francuske u St.
Denisu u Parizu (poč. 1547; radi sa Pierre
Bontempsom), ograda kora u St-
Etienne-du-Mont u Parizu (1545), most pokraj dvorca Chenonceauxa, ulazni portal dvorca Anet (oko 1552).
- Jean
Goujon (1510-1568), djela: Fontana
Nevine dječice u Parizu (1547-49), Tribina
karijatida u Louvreu (1550-51), „Dijana
iz Aneta“ u Louvreu (1554).
- Germanin
Pilon (1530-1590), djela: gisants
Henrija II. i Katarine de'Medici u St.
Denisu u Parizu (1563-70), reljef „Skidanje
s križa“ u Louvreu (1580-85), spomenik
za srce Henrija II. u Louvreu (1560).
ŠPANJOLSKA I PORTUGAL
15. stoljeće
Slikarstvo:
- Luis
Dalmau, slika oltarne slike oko 1440-e.
- Bartolome
Bermejo (1440-1500), djela: „Pieta“
(1490).
16. stoljeće
Arhitektura:
- Diego
de Siloe, djela: projekt za katedralu u Granadi
- Juan
Batista de Toledo (umro 1567) i Juan
de Herrera (1530-1597), djela: Escorial
u Granadi (1527-68; na unutrašnjem ukrašavanju su sudjelovali talijanski
maniristi Tibaldi, Cambiaso i Frederigo Zuccari).
- Pedro
Machuca, djela: Alhambra u
Granadi (1527-68).
Slikarstvo:
- u Španjolskoj je boravio nizozemski
portretist Anthonis Mor.
- Alonso
Sanches Coello (1531-1588), djela: „Elizabeta
od Valoisa, španjolska kraljica, žena Filipa II.“, portretist.
- Domenicos
Theotocopulos El Greco (1541-1614; Kreta, Venecija, Rim, Toledo),
djela: „Sahrana grofa Orgaza“ u
Toledu (1586), „Bezgrešno začeće“ u
Toledu (1608), „Veliki inkvizitor“ u
New Yorku (1598), „Uskrsnuće“
(1605-10), „Poklonstvo pastira“
(1612-14), „Pedesetica“ (1600-1610),
„Krist na Maslinskoj gori“ u Budimpešti, „Sveto Trojstvo“ u Pradu, „Sv. Obitelj“ (1594-1604), „Laokont“ (1610), „Sv. Ivan Evanđelist i sv.
Frane“ (1600), „Pogled na Toledo“
(1597), „Otvaranje petoga pečata“ u
New Yorku.
Kiparstvo:
- u Španjolskoj su boravili Andrea
Sansovino i Pietro Torrigiani iz
Italije, te Leone Leoni.
- Alonso Berruguete
(1485-1561), djela: „Raspeti Krist“.
- Domingo Beltran (1535-1590),
djela: „Raspeti Krist“.
ENGLESKA
16. stoljeće
Arhitektura:
- Sir
John Thynne (umro 1580), djela: Longleat
House u Wiltshireu (1567-1580; radi sa Robertom
Smythsonom).
- Robert
Lyning, djela: Hatfield House u
Hertfordshireu (1611).
Slikarstvo:
- u Engleskoj boravi Hans Holbein mlađi, te izrađuje mnoštvo
portreta.
- Hans
Eworth (1520-1572), djela: „Portret Henrika
Stuarta, lorda Darnleya, i njegova brata Charlesa Stuarta, grofa od Lennoxa“
u Windsoru (1563), portreti.
- Nicholas
Hilliard, portreti.
- Isaac
Oliver, portreti.
Kiparstvo:
- u Engleskoj boravi Pietro
Torrigiani iz Firenze.
- Pietro Torrigiani
(1472-1528), djela: grobnica Henrika VII. i Elizabete od Yorka u
Westminster Abbey u Londonu (1512-18).
HRVATSKA
Renesansa u Dalmaciji, Hrvatskom primorju i Istri
Arhitektura
i kiparstvo:
- šibenska
katedrala (1431-1555); lombardska kasnogotička shema (1431-40; započeli ju Francesco di Giacomo, Pincino, Busata, kipar Bonino iz Milana koji kleše zapadni i sjeverni portal),
gotičko-renesansna sinteza (1441-73; Juraj
Matejev Dalmatinac), visoka
renesansa (1475-1505; Nikola Ivanov
Firentinac), u posljednjoj fazi na katedrali rade Bartul
iz Meste i njegov sin Jakov
(velika rozeta na pročelju 1528. –31.), i domaći majstor Ivan Mestičević (mala rozeta na pročelju 1536.)
- Juraj
Matejev Dalmatinac (oko 1410Zd-1473; Firenza, Šibenik, Venecija, Pag,
Dubrovnik, Split, Ancona), djela: katedrala
u Šibeniku (1441-73; poprečni brod, apside, krstionica i njena skulptura, sakristija 1452, stepenasto
uzdignuto svetište, stupovi naosa, predvidio kupolu sa četiri pilona, vijenac dvorednog
lišća, 74 profana
portreta na apsidama, baldahini sa kipovima sv.
Petra i sv. Jakova na sjevernom
portalu, putti s natpisom o gradnji
1443, polukružne kanelirane niše i užlijebljene školjke), reljef lunete u Scuola di San Marco, reljef sv. Grgura, Porta della Carta u Veneciji, učestvovao u izgradnji zidina i grada
Novoga Paga (1450-e), završio Minčetu u Dubrovniku (1464-66; započeo Michelozzo 1461-64), dogradio kapelu bl. Alnira uz crkvu sv. Eufemije u Splitu i isklesao reljef na prednjoj strani oltara Bl. Alnira s prikazom kamenovanja
Alnira (1446; sada u župnoj crkvi u Kaštel Lukšiću), podigao ciborij s oltarom sv. Staša u splitskoj katedrali
(1448, „Bičevanje Krista“), palača
kraj Zlatnih vrata, Velika i Mala
Papalićeva palača, palača Grisogono-Cipsi, palača Dagubio (1. pol. 15. st.;
sve u Splitu, radio projekte, a za neke pregradnje, dogradnje i preinake), izradio
kipove četiriju Vrlina i reljef Konjanika na Loggie dei Mercanti u Anconi (1451), portal franjevačke crkve u
Anconi (1452), kip sv. Augustina u Anconi (1460), kip sv. Vlaha u Sorkočevićevom ljetnikovcu
na Lapadu.
- Ivan
Pribislavić, Jurjev učenik, djela: surađivao
na portalu u Anconi i radovima u Pagu, stubište i reljef sv. Ivana za crkvu sv. Ivana
1460 u Šibeniku, kapela u crkvi sv.
Barbare u Šibeniku, isklesao vijenac dvorednog lišća u šibenskoj katedrali
(prema Jurjevu nacrtu), projektirao crkvu sv.
Barbare u Šibeniku (1457-61; uz L.
Pincina).
- Andrija
Aleši, Jurjev učenik, djela: suradnja na Loggie dei Mercanti u Anconi, krstionica
trogirske katedrale (1467; reljef
sv. Jeronima u luneti nad oltarom, te
reljef „Krštenje Kristovo“ u luneti
portala, klupa s rozetama, perspektivne niše, kanelirani pilastri, friz s puttima, friz gotičkog lišća; na
krstionici surađuje s N. Firentincem i od tada je Nikola glavni,
a ovaj ga slijedi u Trogir, Split, Šibenik i na Tremite), reljef sv. Jeronima na oltaru crkve sv. Jere na Marjanu u Splitu (1480),
kipovi sv. Jeronima i sv. Ivana
Krstitelja, te niz reljefa u Nikolinoj trogirskoj kapeli, suradnja s
Nikolom pri izvedbi renesansnog pročelja na Tremitima
u Italiji (1473), Velika Čipikova palača
u Trogiru, Mala Čipikova palača u Trogiru (radi uz N. Firentica), sred. 15. st. radi u
Rabu (lunete portala i nadgrobne ploče uglednih rapsih obitelji, te prigrađuje
nove kapele u crkvi sv. Ivana Evanđeliste),
lik proroka Ilije u šibenskoj
katedrali.
- Nikola
Ivanov Firentinac ( ?-1505-07; Venecija, Trogir, Tremiti, Tolentino, Šibenik,
Split, Orebići, Hvar), djela: rana djela u Veneciji - grob i luk Foscari, grupe Giustiniani i Capello, sv. Kristofor na S. Maria del
Orto i reljef sv. Jeronima u Sala del Giglio; rani radovi u Dalmaciji (samostalni i radionica
Aleši-Firentinac) – kapela sv.
Stjepana i Bernarda Sijenskog u
crkvi sv. Frane u Šibeniku (1464; likovi
sv. Stjepana, sv. Bernardina i reljef
Stigmatizacije sv. Frane),
pretpostavka o radu na šibenskoj katedrali (1464-67), friz s puttima, te lik sv. Ivana Krstitelja na oltaru u trogirskoj krstionici, oltar u
crkvici sv. Ciprijana na Braču
(1467), kapela Bl. Ivana Ursinija u
trogirskoj katedrali (1468-72), Sobotina
grobnica u sv. Dominiku u Trogiru
(1469; „Oplakivanje“), portal
franjevačke crkve na Hvaru, kip sv. Petra
u Vrbosci na Hvaru i kip sv. Stjepana u Sumpetru Poljičkom (upitna
atribucija), reljef sa prikazom Pravde
u trogirskoj gradskoj loži (1471; lav sv.
Marka, sv. Lovre, i Ivan Ursini), pročelje i portal palače Čipiko (1470; grb, 2 lava, anđeli u
medaljonima), reljef „Oplakivanja Krista“
u crkvi sv. Ivana (1470;?); Firentinac i Aleši na Tremitima (1472-74) –
kiparska dekoracija portala augustinske crkve Santa Maria al Mare na otoku San
Nicola (reljef u luneti-„Predaja
pravila sv. Martina“, reljef Marijina
Uznesenja, putti i kandelabar,
skulpture u nišama jako oštečene); Firentinac u Tolentinu – u crkvi sv. Nikole Tolentinskog radi sarkofag i
kip tog sveca; Firentinac u Dalmaciji – nastavak rada na trogirskoj kapeli bl. Ivana (nakon 1475-82; 3
ikonografske teme-Navještenje, Krunjenje
Bogorodice i Deisis-Bogorodica lijevo, Ivan Krstitelj Alešijev desno i
Krist u sredini; 4 horizontalna niza-bakljonoše
pred vratima; apostoli i sveci-16
niša: 1 prazna, a 4 probijene prozorom 1644, lijevo: sv. Jeronim Alešijev, sv.
Pavao, sv. Jakov, sv. Ivan Evanđelist
Duknovićev, sv. Toma Duknovićev,
desno: sv. Petar, sv. Ivan Evanđelist,
sv. Filip, nepoznati apostol sa dugom bradom; putti telamoni; te serafini s poprsjem Boga Oca- 96 kaseta, 17 okulusa), šibenska katedrala (1475-1505; niz
reljefa u unutrašnjosti katedrale-Bog
Otac sa sferom, reljefi sv. Mihovila
i sv.
Marka; skulpture na krovištu-sv.
Jakov, sv. Mihovil, sv. Marko, te gornji arhitektonski dio
katedrale: 3-lisno pročelje, svodovi, kupola), izgradnja crkvice sv. Sebastijana u Trogiru (1476-80; kip sv. Sebastijana, te Alešijev kip Spasitelja), balustrade za crkvu sv. Ivana u Šibeniku (1475), projektirao
Novu Crkvu u Šibeniku (1502); muzej
grada Trogira – Krist Uzašašća
okružen dvama anđelima, izvorno poprsje Boga
Oca sa svoda kapele sv. Ivana, anđeo sa svijećnjakom i dr.; ostala
djela – u Zadru: potprozornik palače Ghirardini,
potprozornik palače Pasini, luneta
palače Dal Ponte, grb obitelji Detrico; „Madona s Djetetom“ u franjevačkoj crkvi na Orebićima (kasne
1470-e); nedovršena crkva sv. Marije
u Šibeniku (reljef „Kristovo polaganje u
grob“).
- Ivan
Duknović (oko1440Tro-?; Rim, Trogir, Mađarska, Venecija, Rab, Dubrovnik,
Rim, Trogir, Ancona, Zagreb), djela: rimsko razdoblje (od 1460-ih do
1480-ih) - „Tempietto Orsini“ u
Vicovaru kraj Rima (1464-77;?; reljef lunete portala: „Bogorodica s Djetetom i anđelima i 2 donatora“, te medaljoni s
likovima „Navještenja“), Bogorodičin oltar u crkvi San Giovanni u Norciji (1469; prizori Navještenja i Litanija Blažene Djevice, te Bogorodica
s Djetetom), radio na Palazzo Venezia u Rimu (poč. 1470-ih; 2 vanjska
portala), grobnica
kardinala Giacoma Tebaldija u crkvi Santa Maria sopra Minerva u Rimu (oko
1475; zamislio i započeo P. Romano,
a surađivao sa A. Bregnom; lik
pokojnika, reljefni grbovi, te 2 putta), lik pokojnika, te reljefi „Uskrsnuća“, „Stvaranja Eve“ i kip „Nade“
sa rastavljene grobnice pape Pavla II.
iz vatikanskih grotta (oko 1475;
radio i Mino da Fiesole), tabernakul
u sakristiji crkve sv. Marka
(surađivao sa M. da Fiesole), grobnica kardinala Bartolomea Roverelle u crkvi San Clemente u Rimu (oko 1470; reljef Bogorodice sa sinom i anđelima, reljef Stvoritelja među kerubinima, parovi anđela, te dekorirani vrh
okvira; radio i Andrea Bregno),
grobnica kardinala Bernarda Erollia
iz (izvorno) crkve sv. Petra u Rimu
(oko1479; danas u vatikanskim grottama;
lik pokojnika, reljef Uskrslog Krista,
te sv. Petar i sv. Pavao); trogirska faza - luneta s Ceginim
grbom u kući Andrije Cege, grb sa
kutomjerom u trogirskoj vijećnici, okvir vrata Čipikove palače (putto-1480,
grbovi), reljef s likom humaniste u
dvorištu Male Čipikove palače, lik sv. Margarete iz franjevačkog samostana
na Čiovu (kraj 15. st.), kip sv. Ivana
Evanđelistei za kapelu Bl. Ivana (1482),
portret pjesnika Sabellica u Trogiru
(1497), monumentalna vrata kraj crkve sv.
Frane u Trogiru; mađarska faza – reljef Bogorodice iz Diosgyora, mramorni
zdenac u Višegradu (kip Herakla),
reljefni portreti kralja Matijaša Korvina
i žene mu Beatrice d'Este u
Budimpešti (1480-ih), reljef s likom Matije
Korvina u Beču, portret mladog talijanskog humanista Francesca Cinthija iz Londona;
venecijansko razdoblje (1498) – reljef Bogorodice s Djetetom u muzeju u Padovi, portret Carla Zena u Veneciji; rabsko razdoblje – nadvratnik
grobišne crkve na Komčaru (oko 1500); dubrovačko razdoblje – kip sv. Vlaha na Kneževu dvoru (1503); ponovno Rim – grobnica Giovannija Antonija Lomellina (sačuvani samo dijelovi; kip
Bogorodice s Djetetom, reljef „Čovjeka boli“, portret Lomellina); ponovno Trogir – kip sv. Tome za kapelu Bl. Ivana (1508); Ancona – grobnica bl. Girolama u katedrali u Anconi (1509); Zagreb - nadgrobna ploča zagrebačkog biskupa Luke
Baratina (?).
- djelatnost
korčulanske obitelji Andrijić (Dubrovnik, Hvar, Zadar, Venecija,
Mantova); Marko Andrijić
(sred. 15. st.-oko 1507), djela: dijelovi mosta na Pilama i kapela sv. Vicka
u dominikanskom samostanu, stubište s ogradom za knežev dvor i okvir gradskih vrata u luci u Dubrovniku (sve
1474-75), dovršava zvonik
korčulanske katedrale s kićenom ložom i kupolnom lanternom (1481-82), gradi
kulu Revelin i gradske zidine u
Dubrovniku (sve nakon 1480-e), ciborij
glavnog oltara s prizorima Navještenja
u korčulanskoj katedrali (1485-86), radi opremu za dubrovački samostan svetih apostola, te s bratom
Blažom projektira zvonik franjevačkog
samostana u Hvaru; Petar Andrijić
(1492-1553), djela: dovršava oplate dvorišta Divone, radi popravke na oba kata dvorišnih arkada Kneževa dvora (6 oktogonalnih stupova za
galeriju u atriju) i podiže pročelje crkve sv.
Spasa u Dubrovniku (sve nakon 1520-e), za vlasteline Buniće izrađuje krunu
zdenca s grbovima i kasnogotićku kapelu na terasi ljetnikovca u Batahovini
(1532), obrađuje arhitektonsku plastiku na crkvici
Blagovjesti kraj Vrata od Ploča u
Dubrovniku (1537), dvije kapele sa sjeverne strane franjevačke crkve u Hvaru (1536-38); Josip Andrijić (1503-1547), djela: u Dubrovniku
podiže javne objekte, bratsku žitnicu, obnavlja Knežev dvor te sudjeluje na gradnji Divone (1516-22; vrata i prozori prizemlja pročelja, te prozori za
drugi kat) i utvrda na Pločama.
- djelatnost radionice Sanmichelli u
Dalmaciji (Zadar, Šibenik), djela: Michele
Sanmichelli (1484-1559), djela: pregradio stari novigradski kaštel i zidovima i bastionima ga pretvorio u tvrđavu, utvrđenja
u Zadru (bastion Ponton 1537, „Porta terraferma“ 1537, kortine među
bastionima, cisterna na Campusu 1559);
Gian Girolamo Sanmichelli (1513-1558),
djela: pregradio je Primošten pretvarajući ga u otok utvrđen zidinama, tvrđava sv. Nikole u šibenskom zaljevu (poč.
1540), Gradska loža na Hvaru, Gradska loža u Zadru (1565), Gradska
straža u Zadru (1562).
- Paskoje Miličević, djela: kameni
mostovi na dvoja dubrovačka vrata (od
Ploča, od Pila), bastioni Mrtvo zvono i sv. Ivan na dubrovačkim zidinama (16. st.), novo pročelje Gradske vijećnice u Dubrovniku (16.
st.), projekt za Divonu (16. st.), sakristija dominikanskog samostana u
Dubrovniku.
- kupolaste i centralne građevine:
kasnorenesansna rotunda „Gospe od Kaštela“
u Zadru (1582), Sv. Klement i sv. Luka u Sitnome, te sv.
Luka u Dubravi (sve tri-15. st.).
- crkve s trolisnim fasadama
(priljepljeno pročelje): bivša katedrala
u Osoru (1460-e–1498), župna crkva sv.
Marije u Svetvinčentu u Istri (1555),
sv. Marija u Zadru (čiju su obnovu
1507. počeli Martin Filipović iz
Zadra i Nikola iz Korčule, a
završili 1529-37 Dujam Rudičić i Ivan Vitačić), katedrala u Hvaru (gradnju fasade započinje Nikola Karlić i Dujam
Rudičić-donji dio 1520-55; gradnja nastavljena 1650- Ivan Pomenić, a završena sred. 18. st.), župna crkva sv. Stjepana u Starigradu, crkva sv. Spasa u Dubrovniku (gradio je Petar Andrijić 1520), crkva sv. Jurja u Pagu (16. st.), obiteljska kapelica Zamanjina ljetnikovca u Rijeci
dubrovačkoj (2. pol. 16. st.), crkva sv.
Franje u Rabu (15. st.; varijanta sa 3 polukružna zabata!).
- crkve s polukružnim fasadama:
crkva sv. Roka u Splitu (1516), crkva
sv. Josipa na Hvaru, crkva sv. Duha
u Šibeniku (1592-93; Vicko Piakarić,
Gaspar Sabljić i Antun Nogulović).
- crkve s tradicionalnim fasadama:
crkva Blagovijesti u Dubrovniku
(gradio Petar Andrijić 1534-37), Zborna crkva u Novom Pagu (nakon 1443;
fasadne skulpture i reljef lunete portala s Bogorodicom
Zaštitnicom; apside bočnih brodova
gradili Pavao i Juraj iz Zadra).
- zvonici: zvonik katedrale u Hvaru (gradili korčulani Marko i Nikola Karlić,
te Marko Pavlović-Milić 1500-ih), zvonik hvarske franjevačke crkve
(započeo Marko Andrijić 1507, a
dovršio mu sin Blaž i Nikola Španić), zvonik crkve sv. Marka u Hvaru (16. st.), zvonik sv. Venerande u Hvaru (16. st.; srušen 1831), zvonik katedrale u Trogiru (završni kat
1598. gradio Tripun Bokanić), zvonik uz Eufrazijevu baziliku u Poreču (1592), niz istarskih zvonika iz 16. st. (npr. župne
crkve u Plominu ili Lovranu), zvonik
osorske katedrale (gradio Jakov
Galeto 1575), zvonik crkve sv.
Krševana u Zadru (gradili P. Manzin, I. Ciklić i Danijel Ivanov
1485), zvonik crkve sv. Jurja u Pagu,
zvonik crkve sv. Marije u Zadru (iz
1105., a 1438-53 ga Nikola Bilšić
rastavlja do prvog kata, te ponovno gradi), zvonik
korčulanske katedrale (započet u
14. st., a nastavlja ga Ratko Ivančić
1440, te dovršava Marko Andrijić 1480),
zvonik Zborne crkve u Novom Pagu (16.
st.).
- plemićki kašteli: Nehaj nad Senjom (1558), zamak Grimani na trgu u Svetvinčentu u Istri
(1589), utvrđena crkva sv. Trojstva u
Hrastovlju u Istri (16. st.), „kaštela“
između Trogira i Splita (od „Starog“
Ćipikova-1467, do Lukšića-16. st. i Kambelovca-krajem 16. st.), niz
frankopanskih utvrda kao Drvenik u
Vinodolu ili Novigrad Zrinjskih u
Kraljevici (sred. 17. st.).
- gradovi: grad Pag; fortifikacije, komunalni objekti i trgovi Dubrovnika,
Hvara, Korčule, Trogira, Splita, Zadra; utvrđeni kašteli između Splita i
Trogira, te crkva tvrđava u Vrboskoj na Hvaru (1579); trg Svetvinčent u Istri s kaštelom, crkvom i ložom; trogirska
renesansa, dubrovačka renesansa, renesansni ljetnikovci, otok Šipan.
- RENESANSNI
DUBROVNIK:
- vanjski pojas zidina (Michelozzo 1461-63; Vrata od Pila–današnji izgled 1537;
kameni most radi Paskoje Miličević; Vrata od Ponte 15. st., Vrata od Ploča 15. st. Simone della Cava, a most P. Miličević, Minčetu završava J.
Dalmatinac); pristupne kule s morske strane (Bokar-Michelozzo, Puncijela- Michelozzo, utvrda Mrtvo
Zvono-P. Miličević 16. st.; sv. Ivan-P. Miličević; lukobran 1484; lazaret od 15-18. st.); samostalne
utvrde (Lovrijenac-pregradnje 15/16.
st. graditelj iz Pesara, Revelin 14.
st.).
- Knežev
dvor (obnovu započeo Michelozzo
1461-64; prozore prvoga kata rade Bogosalić,
Marković 1469; portal radi Pavko
Dubrovčanin; dio skulptura portala, konzole u trijemu i Eskulapov kapitel radi Petar Martinov, renesansni trijem radi Salvi di Michele iz Firenze 1469,
unutarnji trijem nakon požara obnavlja Petar
Andrijić 1520).
- Orlandov
stup (1418; Bonino iz Milana).
- Velika
i Mala Onofrijeva fontana, te
dubrovački vodovod (1437-39; Onofrije della Cava, a malu česmu je
skulptorski obradio Petar Martinov
iz Milana oko 1440).
- satni toranj (1445; Radonja Grubačević,
Trpko Radončić te Utišenović).
- Divona
(projekt radio Paskoje Miličević, a
po svom nacrtu je gradili Petrović i
Andrijić 1517-24).
- novo pročelje gradske vijećnice (poč. 16. st.; Paskoje Miličević).
- spremište za žito Rupe (danas Etnografski muzej).
- klaustar, kapitularna dvorana i
sakristija (P. Miličević)
dominikanskog samostana (sred. 15. st.).
- crkva sv. Sebastijana (1466; polukružna apsida).
- samostan Male Braće (klaustar i kapitularna dvorana).
- crkva sv. Spasa (1520; Petar
Andrijić).
- crkva Blagovijesti (1534-37; Petar
Andrijić).
- crkva sv. Roka (16. st.).
- crkva bratovštine sv. Rozarija (1594-1659)
- palača Isusović-Braichi (1470-ih).
- palača Ranjina (2. pol. 15. st.).
- palača Kabužić (poč. 16. st.).
- palača Stay (1. pol. 16. st. ).
- palača Frane Gundulića (1546; malo sačuvano).
- palača Tome Skočibuha (1549-53).
- palača Bunić (2. pol. 16. st.).
- palača Sorkočević (kraj 16. st.).
- palača Martinušić (kraj 16. st.).
- dubrovački ljetnikovci: Skočibuhin ljetnikovac na Tri crkve, Pucićev ljetnikovac na Pilama (možda
djelo Vicka Lujova, 1560-ih), ljetnikovac Pracat, Sorkočevićev ljetnikovac na Lapadu (1521; jednokatnica s ložom,
terasa sa orsanom, vrt, perivoj i
ribnjak), Getaldićev ljetnikovac na Lapadu, Đorđevićev ljetnikovac na Lapadu, Bunić-Gradićev ljetnikovac u Gružu, Gundulićev ljetnikovac u Gružu (1538-54;
preoblikovanje vrši Ivan Andrijić), ljetnikovac Skočibuha-Natali u Gružu, Kabužićev ljetnikovac u Rijeci
dubrovačkoj, Sorkočevićev ljetnikovac
u Rijeci dubrovačkoj, Stajev ljetnikovac
u Rijeci dubrovačkoj, ljetnikovac
Škarplenda u Rijeci dubrovačkoj, Bunićev
ljetnikovac u Rijeci dubrovačkoj (1520; kapelicu gradi P. Andrijić), Gučetićev
ljetnikovac u Trstenu (1575-81).
- tipovi ljetnikovaca na dubrovačkom
području: jednostavna prizmatična kuća; tlocrt L-tipa (Sorkočevićev, Bunićev; tlocrt U-tipa (Knežev dvor u Slanom 1446, Bozdari
i Bunić u Župi, te Gučetić u
Cavtatu), četverokutni tip sa unutrašnjim dvorištem (Ranjine u Cavtatu, Korte
Žuljane na Pelješcu).
- ŠIPANSKA
RENESANSA:
- dva naselja: Šipanska luka i
Suđurađ.
- Knežev
dvor iznad Šipanske luke (1445).
- ljetnikovci
Skočibuhe u Suđurđu (2. pol. 16. st.; karakteristične visoke kule).
- gotičko-renesansni komplex samostana u Pakljenoj s kulom.
- crkva-tvrđava sv. Duha pored Suđurđa (16. st.).
- HVAR:
- katedrala
u Hvaru (gradnju fasade započinje Nikola
Karlić i Dujam Rudičić-donji dio
1520-55; gradnja nastavljena 1650- Ivan
Pomenić, a završena sred. 18. st.).
- zvonik
katedrale u Hvaru (gradili korčulani Marko
i Nikola Karlić, te Marko Pavlović-Milić 1500-ih), zvonik hvarske franjevačke crkve
(započeo Marko Andrijić 1507, a
dovršio mu sin Blaž i Nikola Španić), zvonik crkve sv. Marka u Hvaru (16. st.), zvonik sv. Venerande u Hvaru (16. st.; srušen 1831).
- tvrđava Španjol (1551).
- satni toranj i Gradska loža.
- arsenal
za gradsku galiju (od 1612. služi za kazalište).
- hvarski ljetnikovci:
ljetnikovac Petra Hektorovića „Tvrdalj“
u Starigradu (1520, pa nadalje; utvrđeni dvorac sa vrtom i 2 ribnjaka), ljetnikovac Hanibala Lucića u Hvaru
(1530; možda gradio Luka Paskojević; obuhvača
rezidenciju, gospodarsku zgradu namjenjenu vrtlaru i posluzi, te vrtni perivoj
sa bunarskom krunicom), ljetnikovac
Marina Gazarovića u Kutu na Visu (oko 1598).
- TROGIRSKA
RENESANSA:
- krstionica
trogirske katedrale sa skulpturama sv.
Ivana Krstitelja, reljefom sv.
Jeronima u špilji, te reljefom Krštenja
Kristova (1467; A. Aleši i N. Firentinac).
- Sobotina
grobnica u sv. Dominiku u Trogiru
(1469; N. Firentinac, A. Aleši).
- kapela
Bl. Ivana u trogirskoj katedrali (1468-89; N. Firentinac, I. Duknović, A. Aleši).
- reljef s likom humaniste u dvorištu Male Ćipikove palače u Trogiru, portret
pjesnika Sabellica u Trogiru, lik sv. Margarete na Čiovu (sve I. Duknović).
- Gradska
loža s reljefom Pravde N. Firentinca (15. st.).
- završni kat zvonika aktedrale (1598-1605.;
gradio Tripun Bokanić), te zvonik
crkve sv. Mihovila (1595; bokanićeva
radionica) i zvonik sv. Nikole (1598;
bokanićeva radionica).
- gradska vijećnica i satni toranj.
- crkvica sv. Sebastijana sa skulpturom N.
Firentinca (1477).
- Velika
Ćipikova palača (15. st.; obnovu vrši A.
Aleši, a 2 portala rade Duknović
i Firentinac).
- Mala
Ćipikova palača (A. Aleši/N. Firentinac).
- palača
Lucić (15/16. st.; preuređena i proširena).
- južna gradska vrata (1593).
- kula sv. Marka (15.st.) i samostalna utvrda Kamerlengo (1420-37).
- brojne kuće (radovanov trg) i palače
(Berislavića, Lucijusa i dr.), te
klaustri dominikanaca i benediktinki.
- ŠIBENIK:
- šibenska
katedrala (1431-1555).
- prostor oko katedrale: s južne
strane Biskupski dvor (1439-41;
sačuvani dovratnici portala Andrije Budčića), sa zapadne strane trg i gradski bunari (16. st.), sa
sjeverne strane glavni gradski trg i Gradska vijećnica (1534-42; G. Sanmicheli?; srušena u 2. svj. ratu,
pa nanovo obnovljena), te Mala Lođa.
- crkva sv. Ivana (2. pol. 15. st.).
- Nova
Crkva (1502; N. Firentinac).
- crkva sv. Barbare (1457-61; I.
Pribislavić i Lorenzo Pincino; u
crkvi se nalazi poliptih Nikole Vladanova).
- crkva sv. Duha (1592-1642; po nacrtu Antuna
Nogulovića).
- niz kuća i palača (palača Foscari).
- tvrđava sv. Nikole na ulazu u gradsku luku (poč. 1540; G. Sanmicheli).
- u vremenu od 1540 – 1650. ojačan je
fortifikacijski sustav Šibenika izgradnjom tvrđava Sv. Nikole, Sv. Ivana i Šubićevca.
- KORČULA:
- zvonik
korčulanske katedrale (započet u 14. st., a nastavlja ga Ratko Ivančić 1440, te dovršava Marko Andrijić 1480).
- gradska vijećnica (1525).
- obrambeni pojas gradskih zidina s
kružnim kulama.
- palača Gabrielis i Ismaili (16.
st.).
- ZADAR:
- zvonik crkve sv. Marije (iz 1105., a 1438-53 ga Nikola Bilšić rastavlja do prvog kata, te ponovno gradi).
- zvonik crkve sv. Krševana (gradili P.
Manzin, I. Ciklić i Danijel Ivanov 1485).
- kapela Detrico u crkvi sv. Frane
(1480; rad radionice N. Firentinca-?),
klaustar (1556; Ivan Trifunić i Ivan Stijić), te kapela sv. Ante (1519, a portal sred. 16. st.).
- crkva sv. Marije (čiju su obnovu 1507. počeli Martin Filipović iz Zadra i Nikola
Španjić iz Korčule, a završili 1529-37 Dujam
Rudičić iz Splita i Ivan Vitačić iz
Korčule).
- fasada crkve sv. Šimuna (gradio Petar
Berčić; malo sačuvano; glavni portal je iz 1572, manji bočni-16. st.).
- crkva Gospe od Kaštela (1582; kao kružna građevina, a 1703. joj je dodan
zvonik i 1-brodni prostor).
- samostan i crkva sv. Marcele (poč. 16. st.; sačuvano
pročelje).
- crkva sv. Marije Velike (1472-76; porušena 1570, a sačuvana kapela sv. Roka).
- novi sustav utvrda i bedema (1. pol.
16. st.; gradili Malatesta Baglione,
Michele Sanmicheli i Sforza Pallavicino).
- gradska Kopnena vrata (1543; M.
Sanmicheli).
- Lučka
vrata (1573).
- Lančana
vrata.
- Gradska
loža (1565; Giangirolamo Sanmicheli).
- Gradska
straža (1562; Giangirolamo
Sanmicheli; današnji toranj dodan 1798).
- palače Petrizio i Grisogono (15.
st.; gotičko-renesansne pregradnje).
- palača
mletačkog kapetana (konac 15. st.; oštećena).
- bastion Grimani i cisterna (1574; trg „5
bunara“).
- samostalna utvrda Forte (1567; Sforza Pallavicino).
- 1570-ih se grade bastioni sv. Dimitrija, sv. Roka, sv. Nikole, sv.
Frane, sv. Marcele.
- zdenac za opskrbu mletačkih brodova
vodom na Kolovarama (1546).
- SPLIT
I KAŠTELA:
- mletački
kaštel (1435).
- narodni
trg (spominje se još u 13. st.), Kneževa
palača (15. st.; nije sačuvana), Gradska
vijećnica (15. st.; originalno samo prizemlje), kapelica sv. Lovre, Karepićeva palača (1564; zadržala staro pročelje).
- Velika
Papalićeva palača (1565; obnovljena središnja zgrada u renesansnom stilu).
- Mala
Papalićeva palača (u 1. pol. 15. st. se dograđuje u zrelom gotičkom stilu, J. Dalmatinac).
- palača
Grisogono-Cipci (kraj 16. st.; u renesansi obnovljeno istočno pročelje,
radionica N. Firentinca).
- palača
Dagubio (započeo J. Dalmatinac,
a kasnije u renesansnom stilu).
- kapela bl. Alnira (1444; J.
Dalmatinac).
- franjevački
samostan na Poljudu (sred. 15. st.; crkva, klaustar, 4-kutna kula; u crkvi
je poliptih Girolama da Santacrocea
iz sred. 16. st.).
- palače imaju raskošno ukrašene
dvorišne portale sa obiteljskim grbovima u lunetama.
- niz kaštela između Trogira i Splita (15/16. st.; ladanjsko-fortifikacijski
objekti; najreprezentativniji je kaštel Vitturi
u Kaštel Lukšiću).
- KVARNER
I PRIMORJE:
- Rab: obnovljen romanički Knežev dvor; Gradska loža (1509) i satni toranj; niz palača s trijemovima u
dvorištu (Velika i Mala Nimira, Bakotić, Crnota i dr.);
portal, ploče ciborija glavnog oltara, te zdenac krstionice rapske katedrale
(1514; Petar Trogiranin), crkva sv. Frane (1491), crkva sv. Križa (1573-78), nove kule i
bastioni, Duknovićev utjecaj u skulpturi (cvjetni vijenci).
- Senj: Nehaj (1558; kaštel Lenkovića), djelomično sačuvane gradske zidine,
te mnoge palače (Živković, Vrsalović, Petrovski-Hajduković).
- Cres: katedrala u Osoru (1498), zvonik i crkva sv. Marije (poč. 16. st.), palača Petris (poč. 16. st.), palače Rodinis
i Moise (2. pol. 15. st.), gradski
bedemi i utvrde (1509-1610; malo sačuvano).
- PAG: gradnja Novog Paga (poč. 1443); Juraj Dalmatinac sudjeluje u planiranju
grada; uz njega na utvrđenjima rade Frane
i Juraj Ivanov iz Zadra, Ivan Franulić i Juraj Dimitrov (1446-70; sred. 16. st. uglavnom porušena), Zborna crkva sv. Marije (poč. 1443, Marku Andrijiću se pripisuju neke
skulpture na pročelju kao i kapiteli glavnog broda), crkva sv. Frane (2. pol. 15. st.), crkva sv. Jurja (2. pol. 15. st.; koncem 16. st. produžena), crkva Marijinog Navještenja (2. pol. 15. st.;
kapela sv. Nikole), Biskupska palača (2. pol. 15. st.; malo sačuvano), Knežev dvor (1467; sačuvan originalan portal).
- ISTRA:
- kaštel Grimani na trgu u Svetvinčentu (1589).
- utvrđena crkva sv. Trojstva u Hrastovlju (1475).
- portal crkve sv. Mihovila (1456; kasnije uzidan u pulsku katedralu).
- portal biskupskog komplexa u Poreču
(1441).
- arkade crkve sv. Marije Snježne u Ćepiću (gradi Matej iz Pule 1492).
- katedrala u Kopru (1498; slovenski
dio Istre).
- male renesansne crkvice (preslica,
trijem).
Manirističko
kiparstvo u Dalmaciji:
- Alessandro
Vittoria (1525-1608), djela: 4 svetačka kipa za kapelu bl. Ivana u Trogiru (1559; sada na
zvoniku katedrale).
- Tizian
Aspetti (1565-1607), djela: brončana
kucala iz palače Arneri u
Korčuli, palače Lode Nazor na Braču i
iz jedne trogirske palače.
- Pavao
Gospodnetić,djela: kip proroka Elizeja
u šibenskoj katedrali (1594); na njega utječe Alessandro Vittoria.
- Antun
Nogulović, djela: reljef biskupa Spingarole
nad sarkofagom u šibenskoj katedrali, vlastiti grob u crkvi sv. Nikole, nacrt za crkvu sv. Duha u Šibeniku (1592), klesarski
radovi na crkvi sv. Križa u šibenskom
Docu.
- Nikola
Lazanić (Brač, Italija, Dubrovnik), djela: signirana kamena pala u
crkvi sv. Petra u Nerežišću na Braču
(1578; Bogorodica s Djetetom između sv.
Petra i sv. Pavla); kipovi sv. Jeronima (u crkvi) i sv. Vlaha u sakristiji sv. Vlaha u
Dubrovniku (1589), kipovi sv. Jeronima
za ilirski Zbor u Rimu, utjecaj
Alessandra Vittorije.
- Tripun
Bokanić, djela: oltar u Ninu, oltar u Brusju (1605), završni kat zvonika
trogirske katedrale (1605).
Slikarstvo:
- Juraj
Čulinović (oko 1433/36-1504; Skradin, Padova, Zadar, Šibenik; u
Šibeniku učenik Dujma Vučkovića, 1456 u Veneciji sklapa ugovor sa Francescom
Squarcioneom na tri i pol godine boravka u njegovoj padovanskoj radionici, 1463
se vraća u Šibenik i ženi se kćerkom J. Dalmatinca, o ovom periodu malo
podataka osim o poslovnom životu, pokopan u katedrali sv. Jakova, sva njegova djela su nastala u padovanskom razdoblju,
utjecaj Donatella koji boravi u Padovi 1443-53), djela: poliptih iz padovanske crkve sv.
Nikole u Londonu, triptih iz
padovanske crkve sv. Frane, „Bogorodica s Djetetom“ (središnji dio u
Berlinu, a 2 bočna u katedrali u Padovi), „Bogorodica
s Djetetom“ u Baltimoreu, „Bogorodica
s Djetetom“ u Torinu, portret
muškarca u Parizu, stradala freska s prikazom mrtvog Krista među anđelima
u crkvi Eremitani u Padovi, „Bogorodica između anđela i dvaju svetaca“
u Parizu, „Madonne“ u Veneciji,
Londonu i Amsterdamu, dijelovi poliptiha s likovima svetaca Antuna opata, Jerolima i Aleksija u Bergamu, „Bogorodica
s Djetetom između dva sveca“ u Rimu, „Bogorodica
s Djetetom“ u Berlinu.
- Petar
Jordanić (umro 1504; Zadar), djela: poliptih
iz crkve sv. Marije u Zadru (1493;
uništen), „Bogorodica s Djetetom“ u
župnoj crkvi u Tkonu, fragmenti slikanih dasaka sa stropa zadarske katedrale, „Bogorodica s Djetetom“ u Beču.
- Andrija Medulić (1500-1564; Zadar, Venecija; večina djela
nije signirana, malo biografskih podataka, potpisuje se inicijalima ili
Schiavone, podrijetlom je iz Emilie-Romagne, ne zna se o počecima i školovanju,
problem atribucije i datacije, utjecaj Bonifacia Veronesea, a kasnije Tiziana i
Tintoretta, bio u komisiji za procjenu vjerodostojnosti mozaika na sv. Marku u
Veneciji skupa sa Tizianom, Tintorettom i Veroneseom, dinamika, široki namazi, sfumato, svijetlo-sjena), djela: „Poklon mudraca“ u Milanu (1547), velika
grafika „Otmica Helene“ (1547), „Midin sud“, „Deukalion i Pira“, „Legenda o Psihi“, „Prikazanje u hramu“
u Accademiji
u Veneciji (1556-57), kompozicije na ogradi kora crkve S. Maria del Carmini u Veneciji („Navještenje“, „Poklon pastira“, „Poklon mudraca“), pala „Krist i
učenici na putu za Emaus“ u crkvi
S. Sebastiano u Veneciji, „Obrezivanje Kristovo“ u Veneciji, „Oplakivanje“ iz Dresdena, „Krist pred Herodom“ iz Napulja, „Krist pred Pilatom“ iz Venecije, „Krist pred Kaifom“ iz Beča, „Poklonstvo pastira“ u Beču, skupine
radova u katedrali u Bellunu (pala sa
svecima Bernardinom, Jerolimom i Ivanom
Krstiteljom u katedrali, te slike sv.
Petra, sv. Pavla i arhanđela Gabrijela i Bogorodice, koje zajedno
predstavljaju „Naviještenje“ u crkvi S. Pietro), slobodne kopije po Tizianu u
Beču („Sveta Obitelj sa sv. Katarinom“, „Dijana i Akteon“, Apolon i Dafne“, „Apolon i Eros“, „Rođenje Jupiterevo“, „Jupiter i
Amalteja“, „Alegorija“, „Aleksandar Veliki i Darijeva obitelj“, „Scipion
Afrički“, „Kurije Dentat“), „Sv. Ivan Krstitelj i sv. Agneza“ u
oratoriju u Melu, 3 tonda na stropu u Liberiji
u Veneciji, „Prorok“ i „Poziv apostola“ u S. Giacomo dell'Orio u Veneciji, „Noino pijanstvo“ u Veroni, bakrorezi u bečkoj Albertini, pariškom Louvreu,
mletačkoj Accademiji, firentinskim Uffizima i dr.
- Stjepan
Crnota Rabljanin, slikao u Veneciji; sačuavana 3 rada iz 1530-ih.
- Martin
Kolunić Rota (oko 1520?-1583; Šibenik, Venecija, Firenza, Rim, Beč,
Prag; grafičar, jedini sigurni podatak je taj da je rođen u Šibeniku,
potpisivao se kao Šibenčanin i jednom kao Dalmatinac, 2 razdoblja: talijansko i
bečko-praško, svojim ranim radovima oslanja se na kasnorenesansnu i
manirističku tradiciju, a kasnije je vidljiv Dürerov utjecaj, na dvoru habsburgovaca je radio kao
dvorski portretist i slikar), djela: portret
malteškog viteza Jeana de la Valette
(1565; prvi izvorno datirani Rotin list), veliki
zemljovidi zadarskog i šibenskog
područja, „Porezni novčić“ u Albertini, „Posljednji sud“ u Tubingenu, radio bakroreze po slikama velikih
renesansnih majstora, te portrete poznatih ličnosti oko bečkog dvora (portret Antuna Vrančića, portret Rudolfa II. 1572).
- Natalo
di Girolamo Bonifacio (1537/38-1592; Rim), djela: radio bakroreze po
velikim suvremenicima i ilustrirao nekoliko knjiga među kojima i poznato djelo
Domenica Fontane iz 1590.
- Juraj
Ventura (Zadar, Kopar), djela: manirističke pale s prelaza sa 16. u 17.
st. (pala u franjevačkoj crkvi na otočiću Galovcu pred Prekom kod Zadra).
- DUBROVNIK:
- Lovro
Dobričević Marinov, djela: lik sv.
Vlaha sa poliptiha slikanog za Malu braću (1455-48), poliptih glavnog oltara Gospine crkve na Dančama (1465-66).
- Vicko
Lovre Dobričević, djela: poliptih
u franjevačkoj crkvi u Cavtatu (1509-10).
- Nikola
Božidarević (umro 1517/18; Venecija, Dubrovnik), djela: triptih u Bundićevoj kapeli u
dominikanskoj crkvi u Dubrovniku, „Navještenje“
za dominikansku crkvu na Lopudu (1513; danas se čuva u dubrovačkom
dominikanskom samostanu), Đorđićeva pala
u kapitulu dubrovačkog dominikanskog samostana (1513), poliptih u crkvi Gospe na Dančama (1517).
- Mihajlo
Hamzić (umro 1518), djela: „Krštenje
Kristovo“ u Kneževu dvoru (1509),
triptih obitelji Lukarević u dominikanskoj crkvi u Dubrovniku (1512).
- Vicko
Lovrin (umro 1517/18)
- Franjo
Matijin
- Kristofor
Antunović Nikolin, djela: poliptih
u crkvi Gospe od Pakljene kod Suđerđa na Šipanu (1552).
- SJEVERNI
JADRAN:
- Bernardo
Paretino (oko 1437-1531; Poreč, Padova), djela: fragmentarno sačuvane
freske s prizorima iz života sv.
Benedikta na zidovima hodnika benediktinskog samostana sv. Justine u Padovi (1489-94).
- Julije
Klović (1498-1578; Novi Vinodolski, Venecija, Mađarska, Rim, Mantova,
Perugia, Firenza, Parma, Piacenza, Rim; Vasari piše njegov životopis u drugom
izdanju „Vita“, o Klovićevom
djetinjstvu i školovanju do 18 godine nemamo nikakvih podataka jer Vasari piše
o njemu tek od vremena njegovog dolaska u Veneciju 1516, u Rimu mu Giulio Romano postaje
učitelj, nakon kratkog boravka u Veneciji putuje u Budim gdje postaje član kraljevskog
skriptorija, 1525 ponovno u Rimu, bježi u Mantovu pred pljačku Rima i postaje
redovnik, 1540 prelazi u službu kardinala Alessandra Farnesea, poznanstvo sa
Michelangelom, prvi uočio darovitost El Greca, a ovaj mu u znak zahvalnosti
naslikao portret, umire na dvoru Farnesea, a pokopan je u San Pietro in Vincoli, utjecaji Michelangela, Durera, Raffaela, G. Romana),
djela: Beatissimae Mariae Virginis
officium tzv. Časoslov Stuart de
Rothesay za kardinala Marina Grimanija danas u Londonu (1534-38; „Naviještenje“, „David u molitvi“, „Krist na
Lazarevom grobu“, „Raspelo“, „Boj
vitezova i kostura“), ilustrirani Komentar
poslanici sv. Pavla Rimljanima za
kardinala Marina Grimanija danas u Londonu (1537-38; „Obračenje sv. Pavla“), 2 velika lista „Pavao osljepljuje Elimu“
i „Tri teološke vrline“ u Louvreu , ukrasio ilustracijama rukopis
Petrarkinih pjesama, ukrasio rimski psaltir za papu Pavla III. (1542), iluminirani
kodex Stanze sopra l'impresa d'Aquila di
Eurialo d'Ascoli, Časoslov Farnese (Officium Virginis) za kardinala
Farnesea danas u New Yorku (1535-46; motivi iz Starog i Novog zavjeta), Townesley
Lectionary iluminiran za kardinala
Farnesea a danas u New Yorku (nakon 1550; „Uskrsnuće“,
„Posljednji sud“), nekoliko slika malog formata i crteža (crtež „Judita s glavom Holoferna“ nalazi se u Strossmayerovoj Galeriji u Zagrebu), minijaturist.
- ISTARSKE
FRESKE:
- majstor
Klerigin, djela: freske na trijumfalnom luku crkve sv. Marije u Oprtlju u Istri (1471; „Navještenje“, „Bogorodica s bratimima pod svojim plaštem“, sveci
,proroci).
- Blaž
Dubrovčanin, djela: ciklus fresaka u crkvi sv. Duha na groblju sela Nova Vas kod Šušnjevice u Istri (1. pol.
16. st.; kompozicije s Poklonstvom
kraljeva, likom Bogorodice na prijestolju okružene anđelima sviračima i
prikazom drugih svetačkih likova, te prizorima iz Evanđelja).
- Antun
iz Padove, djela: freske u crkvi sv.
Roka u Draguču u Istri (1529; „Bijeg
u Egipat“), oltarna slika u istoj crkvi (1537), triptih u crkvi sv. Jerolima
u Humu (prije 1533).
- Ivan
iz Kastva, djela: freske u crkvi sv.
Trojstva u Hrastovlju (2. pol. 15. st.; oslikani stupovi, kapiteli i
svodovi; „Geneza“ i prizori mjeseci u
medaljonima).
Renesansa u kontinentalnoj Hrvatskoj
- svjetovna arhitektura: fortifikacijska
arhitektura (uglavnom talijanski graditelji) ima vodeći značaj; moderniziraju
se stari burgovi (Medevedgrad; Ružica);
grade se novi kašteli (Gvozdansko;
Severin; Bisag; Kneginec; Vrbovec;
Erdodyjevo sijelo u Jastrebarskom; kaštel Sisak kojeg su 1544-1550 gradili talijanski i domaći meštri na čelu sa Pietrom da Milanom); kule i visoko ziđe oko katedrale u Zagrebu
(1513-21; Juraj od Ivanića, Petar
Alemanus, Jurko Kranec, Petrić Palir); feudalni objekti (Ratkajev Veliki Tabor; tvrđava Zrinskih u
Čakovcu; Vinica; Varaždin koji 1544. dobiva renesansne bastione pod
nadzorom graditelja Gianmarie i Antonia de Riva po uputama arhitekta Domenica del'Allio; isti arhitekt gradi
utvrđenja u Koprivnici, Križevcima i
Ivanićgradu); tvrđava Karlovac
(1579 započeo gradnju Matija Gambon); Petrinja (1596 gradio Cesare
Porta); dvorci feudalaca (Toma Erdody 1603. gradi Nove dvore klanječke, te Kerestinec; Keglevići podižu dvor Lobor i Goricu; Orehovečki grade dvor Gornju
Rijeku; Ozalj; Veliki Tabor pregrađen u 16. st.; dvor
Ratkajevih Miljana); univerzitetski
centar Lepoglava.
- sakralna arhitektura: župna
crkva sv. Anastazije u Samoboru
(1671-75; gradio Huns Allio; župna
crkva sv. Ane u Križevcima (oko
1690); franjevačka crkva u Klanjcu
(1630) i Krapini (1644); zvonik franjevačke crkve u Varaždinu (1634-41); zvonik
crkve sv. Marka u zagrebačkom Gradecu
(1660; Mazzeti i Donati); zvonik zagrebačke katedrale
(1634-41; Ivan Albertal; nestao je
pregradnjom 1880).
- profana i sakralna plastika: nadgrobni spomenici (Petru II. Ratkaju u
Desiniću 1568; banu Benku Turociju u Vinici 1616); portal zagrebačke katedrale (poč. 1640; Kozma Muller; uklonjen poč. 20. st.); renesansne klupe u zagrebačkoj katedrali (1520); glavni oltar zagrebačke katedrale (1632;
kipove radio H. L. Ackermann;
izgubljen osim skulpture „Marije s
anđelima“).
- slikarstvo: „Rasepeće sa
svecima“ u nadbiskupskom dvoru u Zagrebu (oko 1500); slika Bogorodice u Vratišincu (1522; P. Paul).
 |
| Foto: https://hipwallpaper.com/ |
Primjedbe
Objavi komentar